Trendovi u platnom prometu

Kupnja preko interneta se u Hrvatskoj dinamizira, međutim ljudi koji najviše koristi internet za kupnju još nema veliku kupovnu moć

Uzlet novih tehnologija, osobito pametnih mobilnih telefona i širokopojasnog interneta, omogućio je i potaknuo razvoj sasvim novih kako potreba, tako i mogućnosti plaćanja, a posljedično i donošenje nove zakonske regulative. Otvaraju se nove mogućnosti za bavljenje izdavanjem elektroničkog novca.

Mnogim igračima koji se prije nisu mogli baviti, recimo, platnim prometom sada se otvara i ta mogućnost. Hrvatsko je tržište vrlo klizak teren. Prvo, tu je pitanje veličine tržišta jer je riječ o djelatnostima koje podliježu pravilima igre pružanja infrastrukture, a tu caruje ekonomija obujma. Drugo, kakve su navike potencijalnih korisnika, hoće li prihvatiti nova pravila igre i mogućnosti koje se pružaju? Što se veličine tržišta tiče, nedvojbeno je da prodaja preko interneta raste, što je snažan pokretač potrebe za softverskim elektroničkim novcem. Kupnja preko interneta se u Hrvatskoj dinamizira, međutim tržišni segment koji najviše koristi internet za kupnju još nema veliku kupovnu moć. Snažan poticaj rasta trgovine preko interneta uslijedit će nakon ulaska Hrvatske u EU jer će ponuda robe dostupne preko interneta po vrlo konkurentnoj cijeni bez dodatnih davanja znatno narasti. Takav se scenarij dogodio i u zemljama istočne Europe nakon njihova ulaska u EU pa je rast trgovine preko interneta u razdoblju od 2004. do 2008. u zemljama istočne Europe bio gotovo dvostruko veći od onoga u SAD-u i znatno veći od rasta u zemljama zapadne Europe.

Primjer razvijenih
Ako pogledamo razvijene zemlje u Europskoj uniji, i provjerimo koliko ih još upotrebljava gotovinu u odnosu na kartice kao alternativni način plaćanja, vidjet ćemo velike razlike u navikama plaćanja. Prema istraživanju International Association of Currency Affaires, u Portugalu, Austriji, Nizozemskoj, Njemačkoj i Belgiji se plaća u više od 80% slučajeva gotovinom, dok se u Švedskoj, Finskoj, Americi i Norveškoj u više od 50% slučajeva upotrebljavaju različite kartice. Alternativa karticama i gotovini kao sredstvu za plaćanje je hardverski elektronički novac, koji dosad nije u velikoj mjeri zaživio u Europi. U Hrvatskoj bi najrealnije bilo očekivati da će prvi izdavatelj hardverskoga elektroničkog novca biti tvrtka koja već ima svoj “card-loyalty” program i koja može potaknuti upotrebu hardverskog novca za mala plaćanja u okviru svog “card-loyalti” programa. Otvaranjem mogućnosti bavljenja platnim prometom većem broju igrača otvara se veliko bojno polje na relaciji, recimo, telekom - banka. Iz Europe nam dolaze signali da telekomi imaju apetit za novim tržištem i uslugama, ali potrebno je odgovoriti na nekoliko teških pitanja. Što sve utječe na odabir sredstva za plaćanje, koje nove navike i potrebe stvaraju nove tržišne prilike? Koji dugoročni trendovi i tehnologije mijenjaju navike potrošača, a koji će završiti kao kratkoročni pomodni promašaji ? Kako će onda izgledati to tržište za nekoliko godina, u velikoj mjeri nepromijenjeno, ostavljajući nas na upotrebi danas poznatih više-manje klasičnih načina plaćanja koje imamo ili puno novih inovativnih tržišnih igrača? To su pitanja koja je važno uzeti u obzir kada razmišljamo o poslovnim modelima jer se na našem malom tržištu nekoliko puta dogodilo da su pod krinkom tržišne utakmice nikle istodobne infrastrukture, u kojem slučaju je svaka preskupa, na rubu egzistencije bez dugoročne održivosti i svih karakteristika koje krase stabilnu, kvalitetnu i održivu infrastrukturu. Kako prevladati izazove koji se danas nalaze pred platnim prometom i platnim sustavima te koje su nove prakse i oblici platnih sustava raspravljat ćemo i na ePay Areni 2011. - regionalnoj konferenciji o platnom prometu i platnim sustavima koja se održava 24. svibnja u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade.

Krešimir Kvaternik, autor je član Uprave Fine

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve