Europska unija odavno je industriju osiguranja prepoznala kao pouzdana i odgovorna partnera dopustivši joj uključivanje u mirovinski sustav. I hrvatski osiguravatelji imaju police koje mogu biti odličan mirovinski proizvod, međutim nedostaje normativni okvir. Od zakonodavca stoga očekuju žurnu inicijativu na izjednačavanju uvjeta poslovanja, osiguravatelji mogu stabilizirati mirovinski sustav i pripravni su za tržišnu utakmicu, kazala je jučer članica Uprave Uniqe Tatjana Račić-Žlibar na prezentaciji projekta “Uloga društava za osiguranje u mirovinskoj reformi” održanoj u Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO). Osiguravatelji su, podsjetila je, podvrgnuti vrlo konzervativnom režimu rada i nadzora, a od 2014. Solvency II dodatno postrožava uvjete poslovanja branši koja raspolaže imovinom vrednijom od 33 milijarde kuna.

Svi podržali inicijativu
Svi osiguravatelji stali su iza projekta, kao strukovna udruga HUO je prijedlog dostavio Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskog tržišta te Ministarstvu financija i Ministarstvu rada, izvijestio je direktor HUO-a Hrvoje Pauković. Prošle je jeseni, podsjetio je, Vlada prihvatila inicijativu osiguravatelja o izradi Nacionalne strategije za financijsko opismenjavanje stanovništva, što je prva od pet stepenica u realizaciji projekta uključivanja osiguravatelja kao aktivnih čimbenika u mirovinski sustav. Sljedeća je definiranje dobrovoljnih mirovinskih štednih i isplatnih proizvoda, a istodobno treba odraditi i prilagodbu zakonskog i regulatornog okvira kako bi se ujednačila pravila poslovanja mirovinskih fondova i društava za osiguranje.

‘Ispunjavamo kriterije’
“Formiranje jedinstvene poticajne politike također je u obvezi države jer danas i poreznu olakšicu i izravne financijske poticaje ima samo dobrovoljna štednja vezana isključivo uz treći mirovinski stup. Osiguravateljska industrija očekuje i ujednačeni nadzor i zaštitne mehanizme”, kazao je Pauković ističući da osiguravatelji nemaju skrivenih namjera niti nastupaju s figom u džepu, “samo žele istovjetne uvjete jer mogu pridonijeti održivosti mirovinskog sustava”. Još 2010., dijagnosticirajući trendove na domaćem financijskom tržištu, Svjetska je banka, podsjetio je, ustvrdila da osiguravateljska branša visoko ispunjava kriterije struke, ali i zaštitu potrošača. “Održiv i primjeren mirovinski sustav izazov je na koji Hrvatska mora što prije odgovoriti”, ustvrdio je Željko Jukić, direktor Sektora životnih osiguranja u Croatia osiguranju, ocijenivši da novi model zahtijeva i kulturološki zaokret u navikama pojedinaca. Hrvati 70 posto imovine konzervativno drže u nekretninama, kazao je te naglasio da ipak ohrabruju trendovi koji se u životnim osiguranjima očituju unatrag nekoliko godina.

Ima potencijala
Iako ugovorena premija pada u strukturi financijske imovine, bilježi se rast od 4 posto, iznio je Jukić. To što je prosječan stanovnik EU 27 u životnim osiguranjima 2010. imao policu na 1700 dolara, a Hrvat tek 100 dolara svjedoči o potencijalu ovdašnjeg tržišta, uvjeren je član Uprave Allianza Kristijan Buk. Infrastruktura za uključivanje osiguravatelja u mirovinski sustav već postoji, nužna je samo volja države, zaključuje Buk.