Teret spašavanja europskih banaka prebačen na dioničare

Autor: Tomislav Pili , 16. travanj 2014. u 22:01
Michel Barnier, povjerenik EK za unutarnje tržište kazao je kako je bankovna unija uspostavljena za dvije godine/REUTERS

Pravilo da investitori sudjeluju u spašavanju banaka stupa na snagu 2016.

Novom regulativom koju je u paketu od tri direktive Europski parlament odobrio u utorak uspostavljen je zajednički nadzor europskih banaka i jedinstveni mehanizam za rješavanje problema u bankovnom sustavu. Prve dvije mjere usmjerene su na rješavanje eventualnih problema u bankovnom sektoru do kojih bi moglo doći u budućnosti.

Treća direktiva propisuje svim članicama Europske unije stvaranje sustava osiguranja štednih depozita manjih od 100.000 eura. Valja naglasiti kako nove direktive dopunjuju postojeći Jedinstveni mehanizam nadzora koji bi trebao zaživjeti u studenom.Jedinstveni mehanizam odlučivanja (Single Resolution Mechanism – SRM) drugi je stup bankovne unije i zamišljen je kao sredstvo brzog  donošenja odluka kada velika banka u eurozoni treba pomoć. SRM će se oslanjati na sanacijski fond težak 55 milijardi eura kojeg financiraju banke, a ne porezni obveznici. Taj bi fond trebao biti postupno uspostavljen u sljedećih osam godina.Direktiva o oporavku i preustroju banaka (Bank Recovery and Resolution Directive – BRRD) uspostavlja mehanizam pretvaranja duga u kapital i zajednički sustav za sve kreditne institucije EU.

 

55mlrd.

eura težit će sanacijski fond koji bi trebao zaživjeti do 2022. godine

Eurozakonodavci ugradili su dodatni osigurač kako porezni obveznici ne bi trebali davati svoj novac. Naime, unešeno je pravilo prema kojem će troškove spašavanja banke prvo plaćati njezini dioničari. Pravilo će stupiti na snagu 2016. godine. U Bruxellesu smatraju kako bi ovaj set mjera trebao spriječiti reprizu panike na tržištu prije pet godina kada su se velike europske banke našle u ozbiljnim problemima.Pročelnik Katedre za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Drago Jakovčević, smatra kako se krize ne mogu spriječiti jer su cikličnog karaktera, ali se može spriječiti spašavanje banaka novcem poreznih obveznika. "Stvaranjem posebnog fonda za koji će sredstva izdvajati same banke u vrijednosti 55 milijardi eura trebala bi se osigurati dovoljna svota za spašavanje", ocjenjuje Jakovčević.

Europski bankari zadovoljni su donijetim jerama. Kako se navodi na internetskim stranicama Hrvatske udruge banaka, Europska federacija banaka (EBF) paket mjera ocijenila je "prijelomnim za europsku integraciju". "Sada postoji potpuno europski način za rješavanje banaka u teškoćama putem uključivanja dioničara, vjerovnika i ulagača umjesto oslanjanja na porezne obveznike. Uvođenje mjera poput ovih na koncu će pomoći da troškovi ulaganja u banke putem dionica i obveznica budu jasni vanjskim investitorima što će voditi obnovi povjerenja u bankovni sektor", izjavio je Guido Ravoet, glavni direktor EBF-a.

Treća mjera odnosi se na stvaranje nacionalnih fondova za štedne garancije u svim članicama EU, a koje će financirati banke. Fondovi će garantirati štednju do 100 tisuća eura u slučaju da to ne može učiniti banka koja se nalazi u problemima. Podsjetimo, u Hrvatskoj za štednju jamči država kroz Državnu agenciju za sanaciju banaka. Nova europska regulativa propisuje da ukupan iznos garantiranog depozita mora biti dostupan štedišama za najiše tjedan dana. Eurozastupnici su također uključili stavku koja garantira "privremene veće pologe". U slučaju da se na računu nalazi više od 100 tisuća eura, npr. zbog prodaje kuće, ukupna količina novca biti će zaštićena tri mjeseca.

Komentirajte prvi

New Report

Close