Tenzije u Hormuškom tjesnacu nedovoljne za značajni skok nafte

Promet u Hormuškom tjesnacu ključan je za naftno tržište/REUTERS Promet u Hormuškom tjesnacu ključan je za naftno tržište/REUTERS

Naftni stručnjaci ističu kako protutežu rastu cijena pruža velika američka proizvodnja, pa skok barela može doći samo u slučaju otvorenog vojnog sukoba s Iranom.

Iako je posljednji incident u Hormuškom tjednacu s iranskim zauzimanjem tankera pod britanskom zastavom povisio cijene nafte u ponedjeljak, naftni stručnjaci ističu kako je trenutno "pokazivanje mišića" između Irana i zapadnih država nedovoljno za značajnije poskupljenje "crnog zlata". 

Nakon što su prošloga tjedna cijene nafte pale čak pet posto, u ponedjeljak je cijena prijepodne na londonskom tržištu povećana 2,2 posto na 63,88 dolara.

Visoka premija
Razlog povećanja cijene strani analitičari vidjeli su u mogućnosti da bi nakon prošlotjedne iranske zapljene britanskog tankera u Perzijskom zaljevu moglo doći do prekida opskrbe iz toga, za svjetske isporuke nafte vrlo važnoga područja. Tenzije oko Irana "vjerojatno su povećale već visoku premiju zbog geopolitičkog rizika", navodi se u bilješci JBC Energyja. 

Podsjetimo, iranska Revolucionarna garda priopćila je u petak da je zauzela britanski naftni tanker u Perzijskom zaljevu kao odgovor na britansku zapljenu iranskog tankera ranije u srpnju. Stoga je u ponedjeljak britanska premijerka Theresa May sazvala izvanrednu sjednicu vlade na kojoj se razmatrao mogući odgovor na ovaj iranski potez. Međutim, tržište je "žilava životinja", ističe za Poslovni dnevnik naftni stručnjak Davor Štern koji naglašava kako situacija u Hormuškom tjesnacu nije nova.

 

Štern

Cijene će se preko ljeta kretati između 50 i 60 dolara za barel.

No, ako ne dođe do eskalacije,. a pri tome Štern misli na otvoreni vojni sukob zapadnih država i Irana ili potapljanje nekog broda, naftno tržište neće značajno reagirati, smatra taj analitičar. Glavnu protutežu Štern vidi u povećanoj proizvodnji u Americi. "Cijene će se preko ljeta kretati između 50 i 60 dolara za barel", procjenjuje Štern. I dok Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) ograničava proizvodnju, u SAD-u proizvodnja raste, pa se kreće oko najviših razina u povijesti.

Na taj način SAD potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte. No, posljednjih mjeseci i američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja. Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za njih četiri, na ukupno 779, najnižu razinu od veljače prošle godine. To pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade nego proizvodnje.  

Glavni uteg prognoze
OPEC je u ponedjeljak izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u petak iznosila 62,93 dolara, što znači da je pala 17 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja. Međutim, rastu tržišta glavni su uteg prognoze o nižoj potražnji zbog ekonomskog usporavanja. Goldman Sachs je u nedjelju snizio svoju prognozu rasta potražnje za naftom u 2019. godinu na 1,275 milijuna barela dnevno, navodeći kao razlog slabu globalnu gospodarsku aktivnost.

Tako je prošloga tjedna Međunarodna agencija za energetiku (IEA) signalizirala da će sniziti procjenu rasta potražnje za naftom u ovoj godini na 1,1 milijun barela dnevno, s dosad procijenjenih 1,2 milijuna barela. Razlog je tome posustajanje svjetskog gospodarskog rasta pod utjecajem američko-kineskog trgovinskog sukoba, kazao je izvršni direktor Fatih Birol. Kazao je i da bi IEA mogla dodatno sniziti procjenu ako iz globalnog gospodarstva.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!