Tečaj eura prema dolaru potonuo je prošloga tjedna na svjetskim valutnim tržištima više od 3 posto, zaronivši na najnižu razinu u 11 i pol godina, jer idućega tjedna Europska središnja banka počinje kupovati državne obveznice, dok se u SAD-u očekuje zaoštravanje monetarne politike polovicom godine.

Tečaj eura potonuo je prošloga tjedna prema američkoj valuti 3,1 posto, na 1,0844 dolara, najnižu razinu od rujna 2003. godine.

Euro je oslabio i u odnosu na japansku valutu, pa mu je cijena skliznula 2,2 posto, na 131 jen.

Dolar je, pak, ojačao prema 'japancu', za 1 posto, na 120,83 jena, najvišu razinu u gotovo tri mjeseca.

Pad tečaja eura posljedica je pripreme ulagača za program kupovina državnih obveznica za 60 milijardi eura mjesečno ili više od 1.000 milijardi u idućih godinu i pol dana, koji će ECB pokrenuti u ponedjeljak kako bi potaknula rast gospodarstva i suzbila rizike od deflacije u eurozoni.

To, pak, znači da će financijska tržišta biti preplavljena svježim eurima, pa je u očekivanju toga programa razlika između prinosa na američke i referentne njemačke državne obveznice porasla na 1,79 postotnih bodova.

"Tržište se pozicionira za početak ECB-ova programa kvantitativnog ublažavanja, najavljen za ponedjeljak", kazala je Jane Foley, valutna analitičarka u Rabobanku.

Doduše, taj je potez očekivan, no predsjednik ECB-a Mario Draghi poručio je nakon prošlotjedne sjednice čelnika ECB-a da bi se program otkupa obveznica, ako bude potrebno, mogao protegnuti i dulje od dosad planiranog roka u rujnu 2016. godine.

Pod najvećim pritiskom euro se našao u petak, nakon što su objavljeni bolji nego što se očekivalo podaci s američkog tržišta rada, koji su ulagače naveli na zaključak da će tamošnja središnja banka povećati kamate prije nego što se očekivalo, u lipnju.

U petak je objavljeno da je u veljači broj zaposlenih u SAD-u porastao za 295.000, znatno više od očekivanih 240.000, dok je stopa nezaposlenosti pala s 5,7 na 5,5 posto, najnižu razinu u šest i pol godina, a to je već područje koje dio dužnosnika Feda smatra 'punom zaposlenošću'.

To je već 12. mjesec zaredom kako broj zaposlenih raste za više od 200.000, što nije zabilježeno još od 1994. godine, a porasla je i satnica, za 2 posto na godišnjoj razini, što bi ubuduće moglo oživjeti inflaciju.

"Čini se da je američko gospodarstvo u poziciji za normalizaciju monetarne politike. Mislimo da se Fed priprema za povećanje kamata već u lipnju", kaže Sam Bullard, ekonomist u tvrtki Wells Fargo Securities.

Rizik od povećanja kamata tim je veći što je nedavno predsjednica Feda Janet Yellen kazala kako će čelnici središnje banke o povećanju ključnih kamata ubuduće raspravljati na svakoj sjednici. To znači da bi Fed mogao povećati kamate, po prvi puta od 2006. godine, na svakoj idućoj sjednici.

Zahvaljujući tome, dolar je ojačao prema većini svjetskih valuta, pa je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest vodećih globalnih valuta, u petak dosegnuo 97,72 boda, najvišu razinu od rujna 2003. godine.