Švedske banke na Baltiku gube 3,7 milijardi dolara zbog nenaplativih kredita

Autor: Božica Babić , 02. veljača 2010. u 22:00

Gubitak koji će zabilježiti švedske banke iduće godine približan je onom koji su zabilježile ove godine, kaže guverner švedske središnje banke

Tri velike švedske banke koje su najviše izložene na kreditnom tržištu u baltičkim državama, ove bi godine mogle zabilježiti gubitke od oko 3,7 milijardi američkih dolara.

Procjena je to guvernera švedske središnje banke Stefana Ingvesa koji kaže da će banke te gubitke pokriti iz dobiti ostvarene u redovnom poslovanju. Swedbank AB, SEB AB i Norde Bank AB vjerojatno su jednaki iznos gubitaka, odnosno oko 27 milijardi švedskih kruna, zabilježile i u 2009. godini, navodi se u govoru koji je Ingves objavio na web stranicama središnje banke Švedske. Iznosi se temelje na procjeni Riksbanke. Guverner dalje navodi da bi oko 80 posto tih gubitaka trebale zabilježiti Swedbanka i SEB. “Ako se situacija na ostalim tržištima na kojima posluju Swedbaka i SEB bude razvijala relativno dobro, ove bankovne grupe trebale bi biti u mogućnosti pokriti većinu gubitaka zabilježenih u baltičkoj regiji sa zaradom koju će ostvariti na drugim tržištima”, kaže Ingves. Švedske banke najveći su kreditori na tržištima Estonije, Letonije i Litve koje su, među državama članicama Europske unije, lani zabilježile najveći gospodarski pad. Takav pad posljedica je kraha na tržištu nekrentnina koji se financirao kreditima. Ukupno odobreni krediti švedskih banaka tim tržištima procjenjuju se na oko 400 milijardi švedskih kruna, navodi Ingves. Oko 80 posto toga denominirano je u eurima, dodaje. Guverner švedske središnje banke kaže i kako će biti nužno da te banke nastave fianancirati svoje podružnice. “Bit će nužno da matične banke nastave s prebacivanjem kapitala svojim podružnicama kako bi održale njihovu kreditnu stabilnost”, kaže Ingves.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Ingves je svoj predavanje održao na redovnoj sjednici Financijskog odbora Švedskog Parlamenta pa se taj govor mora gledati i iz te perspektive. Ingves brani mjere (abolira samog sebe i svoje kolege u upravnom odboru) koje je Švedska središnja banka, Riksbanken, poduzimala tokom krize u zadnje dvije godine.
Međutim, ako se pažljivo pročitaju izvješća tih banaka za tri kvartala u 2009, onda vrag i nije tako crn.Naprotiv, ekonomije baltičkih zemalja polako oživljavaju i prema najnovijim ocjenama analitičara, opasnost za kolaps ili devalvaciju u tim zemljama je otklonjena.
Treća nimalo nevažna stvar svakako je činjenica da banke u svojim izvještajima rado prikazuju što više rizičnih kredita, koji se u rezultatu prikazuju kao gubitak. To su porezne finte o kojima ovdje nema dovoljno mjesta.
Međutim, ostaje činjenica da teško naplativi krediti nisu ni izdaleka isto što i gubitci.
Baltička kriza za spomenute banke je prošla već tamo negdje početkom četvrtog tromjesečja 2009, ali oporavak tih tržišta biti će dug i težak.

New Report

Close