Vrijednost srpskog dinara koja se počela snižavati krajem 2009. i dalje je sve manja. Srednji tečaj od 99,5236 dinara za euro zabilježen u četvrtak najviši je još od uvođenja europske valute i samo je pitanje trenutka kada će prijeći psihološku granicu od 100 dinara za euro.

Od početka studenoga vrijednost dinara je snižena za 6,12 posto. Iako se prognoziralo da će se situacija smiriti do kraja siječnja, dinar je od početka godine izgubio 3,65 posto vrijednosti. Posljednjih sedam dana pad je, unatoč intervencijama središnje banke, svakodnevan. Deprecijacija nije katastrofalna, no stalna je, i to je ono što brine zagovornike ideje o jakoj srpskoj valuti. Nestabilnost otvara pitanje o pravim namjerama središnje monetarne vlasti. Nagađa se da su srbijanska vlada i središnja banka odlučile malo olabaviti monetarnu politiku i u stimulativnijem tečaju potražiti zamašnjak jačanju ekonomskih aktivnosti. Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić svojedobno je rekao da je glavni pokretač ubrzane deprecijacije, koja je krenula krajem prošle godine, bilo izravnavanje državnih obveza, za što je srbijanska vlada na tržište iznijela 464 milijuna eura. Računalo se da će, kad tržište proguta tu svotu, doći do smirivanja i zato je kao rok spominjan kraj siječnja. Međutim, dinar je nastavio padati. Nastavak tog trenda daje za pravo onima koji smatraju da je monetarna politika promijenila smjer i da se može očekivati dalje obaranje vrijednosti srpske valute. Središnja banka uz devizne rezerve od 10,7 mlrd. eura im snage za obranu dinara. No podaci o intervencijama koje su smanjene s rekordnih siječanjskih iznosa (100 i više milijuna eura) na nevelikih i povremenih desetak milijuna u drugom dijelu veljače govore u prilog mišljenju da će se deprecijacija nastaviti. Ekonomisti prilično lako nalaze razloge za zaokret te ga opravadaju jačim pritiskom izvoznog lobija. No kako država mora voditi računa i o negativnim efektima, deprecijacija, iako vjerojatno stalna, proći će bez velikih skokova i ozbiljnijih udara.