Neto sredstva devet tzv. zatvorenih investicijskih fondova u Federaciji BiH u prvom polugodištu ove godine smanjena su za čak 210, 7 milijuna KM. Taj poražavajući rezultat mogao bi biti još lošiji nakon objave rezultata i preostala tri investicijska fonda u ovom entitetu, koji još nisu objavili svoja revidirana izvješća. Svih devet investicijskih fondova zabilježilo je drastično smanjenje neto vrijednosti sredstava, koje se iskazuje u desecima milijuna KM. Donedavno jedan od najuspješnijih fondova, kojim upravlja ABDS u većinskom vlasništvu slovenskih ulagača, koji ima udijele u 88 tvrtki u BiH, prikazao je smanjenje neto sredstava sa 134 na 6,7 milijuna KM. Vrijednost neto sredstava Sarajevskog Bosfin s udjelima u 88 tvrtki smanjena je sa 32,8 na 1 milijun KM.

Zakonska procedura
Tuzlanski Eurofond u prvih šest mjeseci ostvario je minus od 664,4 tisuće KM, dok su u istom prošlogodišnjem razdoblju neto sredstva tog fonda iznosila 16,2 milijuna KM. I neto sredstva mostarskog Herbos fonda smanjena su sa 34,6 na 3,5 milijuna KM. Sarajevski Mi Group također je ostvario negativan poslovni rezultat zabilježivši smanjenje neto sredstava sa 38,2 na –9,1 milijun KM, kao i Prof- Plus Fond koji je prvo polugodište prošle godine završio sa 46,5, da bi godinu dana poslije neto sredstva fonda iznosila 7,3 milijuna KM. Bihaćka Fortuna također je zabilježila pad neto sredstava sa 25 na –5,9 milijuna KM, kao i sarajevski Naprijed sa 34,4 na –6,2 milijuna konvertibilnih maraka. Rezultate poslovanja nisu prikazali sarajevski fondovi Bonus i Prevent invest, te mostarski Crobih fond. Smanjenje neto sredstava fondova pokazatelj je lošeg poslovanja tvrtki u njihovom portfelju, kaže za Poslovni dnevnik direktor brokerske kuće Bond invest Željko Raguž. Više od 80 posto udjela gotovo svih fondova u bosanskohercegovačkim poduzećima manja je od jedan posto. Ostatak su udijeli do 6 posto, dok su rijetke tvrtke u kojima investicijski fondovi imaju više od 20 posto dioničkog kapitala. Drugim riječima, pojedinačno fondovi nemaju nikakvog utjecaja na upravljanje tvrtkama čiji su dioničara, izbor menadžmenta i poslovne planove. Jedino što mogu je trgovati, odnosno kupovati ili prodavati dionice iz svog portfelja. “Oni su to radili, no i tu postoji zakonska procedura koja ih usporava u namjeri da se riješe udjela u lošim tvrtkama i kupe dionice profitabilnih kompanija. Također zakonski propisi ih ograničavaju u tome da imaju većinske udijele u više tvrtki”, kaže Raguž. Smanjenje neto sredstava investicijskih fondova smatra naš sugovornik neće rezultirati “bijegom” malih ulagača. “Mali dioničari prodavali su dionice kada je njihova vrijednost bila na vrhuncu. To im se sada ne isplati”, objašanjava Raguž. I svi otvoreni (uzajamni) investicijski fondovi u BiH u ovoj godini su zabilježili pad vrijednosti udjela, ali su oni ipak manji od pada prosječnih cijena dionica na Banjolučkoj i Sarajevskoj burzi. Vrijednost udjela u sarajevskom fondu MF-Global.ba u ovoj godini pala je 40,6 posto, u mostarskom Hypo Equitiju spustila se za 26,85 posto, banjolučkim fondovima Kristal kapitalu za 15,2 posto i Nimako Trendu 6,15 posto.

Uobičajene oscilacije
Ohrabrujuće je to što je taj pad manji od pada glavnog indeks Banjolučke burze BIRS, koji je u isto vrijeme pao za čak 61,7 posto i glavnog indeksa Sarajevske burze SASX-10, koji je u ovoj godini pao za 55,2 posto. Direktori društava za upravljanje otvorenim, uzajamnim fondovima uvjeravaju kako su oscilacije uobičajena stvar na tržištu te da ulagači nemaju razloga za zabrinutost. “Ulagači trebaju obratiti pozornost na portfelj fondova, a ne na trenutnu vrijednost udjela”, kaže Ljubomir Klincov, direktor društva za upravljanje fondovima Kristal Invest.

Zakon predviđa i likvidaciju fondova

Zakon u RS predviđa likvidaciju ili pripajanje fondova ako vrijednost imovine padne ispod milijun KM tijekom tri uzastopna kalendarska mjeseca. Takva rješenja predviđa i novi zakon o investicijskim fondovima u FBiH, koji je u parlamentarnoj proceduri, dok prema važećem zakonu likvidacija slijedi kada je prosječna godišnja neto vrijednost imovine u dvije uzastopne poslovne godine manja od milijun maraka.