'Rizici za oporavak su veći, no ostajemo pri 0,5% rasta'

'Kad je proračun za 2013. u pitanju, rizici su vezani za prihodnu i rashodnu stranu'/Marko Prpić/PIXSELL 'Kad je proračun za 2013. u pitanju, rizici su vezani za prihodnu i rashodnu stranu'/Marko Prpić/PIXSELL

Ulazak u EU mogao bi biti poticajan za jačanje investicijske aktivnosti, no rizici se ne mogu zanemariti, kažu u banci.

Zbog izostanka reformi kod kuće i pogoršanih izgleda za eurozonu, rizici za ekonomski oporavak u sljedećoj godini rastu, no Zagrebačka banka ostaje pri svojoj procjeni od 0,5 posto rasta. "Ulazak Hrvatske u Europsku uniju u 2013., uz oslobađanje financijskih sredstava iz EU fondova mogao bi biti poticajan za jačanje investicijske aktivnosti, no rizici takvog scenarija moraju se uvažavati", istaknuo je glavni ekonomist Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec.

Slab potencijal
U posljednjoj tromjesečnoj analizi "CEE Quarterly" poruka najveće banke u državi je nedvosmislena; bez reformi, poticanja investicija i privlačenja inozemnih ulaganja koja bi trebala oživjeti izvozni sektor, potencijal dugoročnog gospodarskog rasta Hrvatske ostat će niskim razinama. Dok je prosječni rast prije krize iznosio četiri do pet posto, danas oslabljena ekonomija ima potencijala godišnje rasti tek između dva i tri posto.Unatoč dobrim rezultatima turističke sezone, druga polovica godine donijela je novi pad ekonomske aktivnosti. BDP je u trećem tromjesečju pao za 1,9 posto na godišnjoj razini. "Stoga, prihvaćajući dobra iskustva niza zemalja, za održivi gospodarski oporavak potrebno je okrenuti se reformama. Popis uključuje reforme u javnoj upravi, na tržištu rada, u obrazovanju i zdravstvu, mirovinskom sustavu te reformu poreznog sustava", smatraju u Zabi dodajući da to uključuje i restrukturiranje javnih poduzeća te lokalnih komunalnih tvrtki.

Veći deficit
Kvartalna analiza Zabe nije zaobišla ni kritike na račun fiskalne politike te konkretan osvrt na proračun za 2013. Premda je racionalna fiskalna politika "važan čimbenik svih kretanja" u Hrvatskoj,  a trebala bi dovesti do smanjenja proračunskog deficita u državnih rashoda u BDP-u, proračun je razočarao. "Suprotno usvojenim smjernicama ekonomske i fiskalne politike, planirani deficit u sljedećoj godini se povećava dok se primarni suficit, kao nužni uvjet smanjivanja javnog duga, ne planira u idućem trogodišnjem razdoblju. Istodobno, u proračunu se ne prepoznaju potrebne reforme koje bi dugoročne smanjile fiskalni teret gospodarstva i povećale njegovu konkurentnost", stoji u analizi Zabe.

Rizici u proračunu
Istodobno, investicijske aktivnosti prebacuju se na izvanproračunske korisnike i javne tvrtke, dok se privatizacija svodi na prodaju Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, a ne vidi se strategija za preostalu državnu imovinu. "Rizici su vezani za prihodnu i rashodnu stranu proračuna. Neispunjavanje očekivanja ambicioznog rasta u 2013. ugrožava prikupljanje prihoda, dok se u slučaju viših rashoda od planiranih u pogoršanom okruženju samo može povećati teret za gospodarstvo", tvrdi Zaba. Takav proračun brzo je kažnjen snižavanjem rejtinga. "Za Hrvatsku je važno očuvati rejting u investicijskom razredu s obzirom na potrebu pristupa inozemnim financijskim tržištima za financiranje proračunskog deficita i osiguravanje sredstava za oživljavanje investicijske aktivnosti", poručuje Zaba.

Potez Standard & Poor'sa

'Zaba ne može imati veći rejting od države'

Četiri dana nakon što je kreditni rejting države pao ispod investicijske razine, automatska korekcija nije zaobišla ni Zagrebačku banku kojoj je Standard & Poor's ocjenu spustio na 'BB+'. "Uzimajući u obzir veliku izloženost Zagrebačke banke državnim obveznicama i kreditiranju javnih tvrtki, ne vjerujemo da rejting banke može biti viši od onog države", istaknuo je Standard & Poor's u obrazloženju tog poteza u kojem Zabu naziva "strateškom" podružnicom UniCredita i važnim igračem u sektoru komercijalnog bankarstva središnje i istočne Europe. Iz Zagrebačke banke jučer su poručili da je kreditni rejting banke povezan s rejtingom države te da snižavanje te ocjene "neće imati utjecaja na poslovanje niti na odnose s klijentima". Objašnjavaju da promjena rejtinga nije povezana s fundamentima i financijskim rezultatima banke koja, unatoč povećanim rizicima u gospodarstvu, nastavlja sa stabilnim poslovanjem temeljnim na visokom kapitalu, raspoloživoj likvidnosti, nastavku generiranja prihoda u poslovanju sa svim segmentima klijenata, adekvatnom upravljanju rizicima i efikasnom upravljanju troškovima. Osim Zagrebačke banke, agencija Standard & Poor's nakon snižavanja rejtinga Hrvatskoj, korigirala je naniže i bonitete Hrvatske banke za obnovu i razvitak kao i Gradu Zagrebu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!