RBA: Bez promjene fiskalne politike nema poboljšanja

Autor: Mirela Klanac , 27. siječanj 2010. u 22:00

Za oživljavanje ekonomije treba povećati konkurentnost rada do čega se najbrže dolazi smanjenjem fiskalnog opterećenja

Interventne mjere podrške poduzećima koje poduzima Vlada uz podršku Hrvatske narodne banke bez promjena fiskalne politike neće biti dovoljne za zaustavljanje negativnih trendova u domaćoj proizvodnji i zaposlenosti, poruka je analitičara Raiffeisen banke u njihovoj prvoj ovogodišnjoj publikacije RBA Analize.

Hrvatska poduzeća, u usporedbi sa svojim konkurentima na regionalnom i ostalim tržištima, i dalje će ostati opterećena višim financijskim troškovima zbog čega je, smatraju analitičari RBA, izlazak iz krize nemoguć bez učinkovitije i jeftinije države. “Izostaje akcija za smanjivanje fiskalnog i parafiskalnog opterećenja rada i kapitala koji iziskuje bolne, ali nužne strukturne reforme. Bez povećanja konkurentnosti rada, a najbrži put je smanjenje fiskalnog opterećenja dohotka zaposlenih, neće doći do povećanja zaposlenosti, a time i raspoloživog dohotka stanovnika te oporavka potrošnje”, tvrde u RBA. Prilika za promjene propuštena je pri kreiranju ovogodišnjeg proračuna iako je postalo jasno da je fiskalna politika sve veći uteg održivom rastu i razvoju gospodarstva. “Fiskalna politika trebala bi preuzeti proaktivnu ulogu u smanjenju ukupne javne potrošnje, a prostora za to ima u javnoj upravi, zdravstvu, mirovinskom sustavu, subvencijama i javnoj nabavi”, kažu analitičari uz nadu da se situacija neće dodatno pogoršati zbog činjenice da se približavamo predizbornom razdoblju, ovaj put parlamentarnih izbora. Za održiv rast potrebna je, smatraju, i aktivna uloga države u rješavanju strukturnih problema pojedinih industrijskih sektora, ponajprije brodogradnje i tekstilne industrije. Pad industrijske proizvodnje, koji se i dalje drži na visokoj razini od gotovo deset posto, mogao bi se, smatraju, nastaviti i tijekom prva dva tromjesečja ove godine, a početak oporavka očekuje se tek u drugoj polovini 2010. godine. Takvi snažni negativni trendovi odražavaju se i na tržište rada, što će posljedično opet negativno utjecati na oporavak gospodarstva jer je izuzetno ovisno o potrošnji. U takvim uvjetima upitnim smatraju ostvarenje proračunskih prihoda zbog čega procjenjuju da će za rebalansom Vlada morati posegnuti već u prvom polugodištu. “Uz planirane rashode niže prihode i rizike aktiviranja jamstava, proračunski deficit mogao bi dosegnuti 3,7 posto BDP-a”, procjenjuju u RBA. Dodaju i da će takav rastući manjak rezultirati rastućom potrebom za financiranjem. Udio javnog duga uzme li se u obzir izloženost jamstvima i HBOR mogao bi premašiti 50 posto BDP-a.

Manja potražnja

Očekivani pad kamata
Zbog recesije gospodarstva financijska industrija suočena je s novim izazovom – smanjenjem potražnje za kompliciranim financijskim uslugama, a smanjuje se i potražnja stanovništva za kreditima. Uz aktivnu ulogu Hrvatske narodne banke u tim se uvjetima može očekivati smanjenje kamatnih stopa.

Komentari (1)
Pogledajte sve

O ćemu mi pričamo? Kad se povečao PDV sve je bilo jasno u kojem smjeru se ide.. Državna služba radikalno mora srezati plaće.Treba smanjiti davanja za doprinose, treba smanjiti PDV. Subvencionirati izvoz i uvoz odgoditi dok neskupimo za ratu kredita, tako im objasniti. Ostalo je sve mlačenje prazne slame.

New Report

Close