Interventne mjere podrške poduzećima koje poduzima Vlada uz podršku Hrvatske narodne banke bez promjena fiskalne politike neće biti dovoljne za zaustavljanje negativnih trendova u domaćoj proizvodnji i zaposlenosti, poruka je analitičara Raiffeisen banke u njihovoj prvoj ovogodišnjoj publikacije RBA Analize.
Hrvatska poduzeća, u usporedbi sa svojim konkurentima na regionalnom i ostalim tržištima, i dalje će ostati opterećena višim financijskim troškovima zbog čega je, smatraju analitičari RBA, izlazak iz krize nemoguć bez učinkovitije i jeftinije države. “Izostaje akcija za smanjivanje fiskalnog i parafiskalnog opterećenja rada i kapitala koji iziskuje bolne, ali nužne strukturne reforme. Bez povećanja konkurentnosti rada, a najbrži put je smanjenje fiskalnog opterećenja dohotka zaposlenih, neće doći do povećanja zaposlenosti, a time i raspoloživog dohotka stanovnika te oporavka potrošnje”, tvrde u RBA. Prilika za promjene propuštena je pri kreiranju ovogodišnjeg proračuna iako je postalo jasno da je fiskalna politika sve veći uteg održivom rastu i razvoju gospodarstva. “Fiskalna politika trebala bi preuzeti proaktivnu ulogu u smanjenju ukupne javne potrošnje, a prostora za to ima u javnoj upravi, zdravstvu, mirovinskom sustavu, subvencijama i javnoj nabavi”, kažu analitičari uz nadu da se situacija neće dodatno pogoršati zbog činjenice da se približavamo predizbornom razdoblju, ovaj put parlamentarnih izbora. Za održiv rast potrebna je, smatraju, i aktivna uloga države u rješavanju strukturnih problema pojedinih industrijskih sektora, ponajprije brodogradnje i tekstilne industrije. Pad industrijske proizvodnje, koji se i dalje drži na visokoj razini od gotovo deset posto, mogao bi se, smatraju, nastaviti i tijekom prva dva tromjesečja ove godine, a početak oporavka očekuje se tek u drugoj polovini 2010. godine. Takvi snažni negativni trendovi odražavaju se i na tržište rada, što će posljedično opet negativno utjecati na oporavak gospodarstva jer je izuzetno ovisno o potrošnji. U takvim uvjetima upitnim smatraju ostvarenje proračunskih prihoda zbog čega procjenjuju da će za rebalansom Vlada morati posegnuti već u prvom polugodištu. “Uz planirane rashode niže prihode i rizike aktiviranja jamstava, proračunski deficit mogao bi dosegnuti 3,7 posto BDP-a”, procjenjuju u RBA. Dodaju i da će takav rastući manjak rezultirati rastućom potrebom za financiranjem. Udio javnog duga uzme li se u obzir izloženost jamstvima i HBOR mogao bi premašiti 50 posto BDP-a.
Manja potražnja
Očekivani pad kamata
Zbog recesije gospodarstva financijska industrija suočena je s novim izazovom – smanjenjem potražnje za kompliciranim financijskim uslugama, a smanjuje se i potražnja stanovništva za kreditima. Uz aktivnu ulogu Hrvatske narodne banke u tim se uvjetima može očekivati smanjenje kamatnih stopa.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.O ćemu mi pričamo? Kad se povečao PDV sve je bilo jasno u kojem smjeru se ide.. Državna služba radikalno mora srezati plaće.Treba smanjiti davanja za doprinose, treba smanjiti PDV. Subvencionirati izvoz i uvoz odgoditi dok neskupimo za ratu kredita, tako im objasniti. Ostalo je sve mlačenje prazne slame.
Uključite se u raspravu