"Put za naš rast je ulaganje u digitalne kanale. Kupnja drugih banaka nije nam na radaru jer imamo lijepe stope rasta"

Willibald Cernko, chief risk officer Erste grupe i predsjednik Nadzornog odbora domaće Erste banke Willibald Cernko, chief risk officer Erste grupe i predsjednik Nadzornog odbora domaće Erste banke

Slučaj Agrokor je izvrstan primjer kako se unatoč velikim poteškoćama može pravilno upravljati takvim kompleksnim slučajem počevši od Vlade, regulatora, bankovne industrije...

Erste grupa nedavno je objavila 774 milijuna eura neto dobiti, ali i po prvi puta u četiri godine rast operativnog rezultata unatoč iznimno dugo razdoblju niske cijene novca. Kako na rizike gleda prvi  čovjek Erste grupe zadužen za njih, je li za njega Agrokor završena priča i što matična banka očekuje od svoje podružnice, trećeg po veličini domaćeg kreditora, za Poslovni dnevnik govori Willibald Cernko, član Uprave bečke Erste grupe, ujedno i glavni nadzornik Erste banke.

Na predstavljanu polugodišnjih rezultata grupe rekli ste da vas ne zabrinjavaju (troškovi) rizika. To se čini prilično hrabrom konstatacijom?
Nisam zabrinut jer smo dosegnuli vrlo nisku razinu rizika koja, uvjeren sam, održava kvalitetu našeg portfelja. Kad je Hrvatska u pitanju, imamo samo jedan slučaj, a to je onaj Agrokora koji je rezultirao s nagodbom koju je podržalo 80 posto vjerovnika nakon 15 mjeseci procesa u kojem smo i sami bili iznimno uključeni.  To  je izvrstan primjer kako se unatoč velikim poteškoćama može pravilno upravljati takvim kompleksnim slučajem, počevši od Vlade, regulatora, bankovne industrije do svih dobavljača. Na kraju dana stvoren je temelji okvir da zaživi nagodba. U našem slučaju, kada pogledamo NPL omjer (udio loših kredita) krajem lipnja smo na oko 10 posto, a u srednjem roku past ćemo na 5-6 posto, više-manje normaliziranu razinu. Ovom će nagodbom dobavljači i vjerovnici povratiti dobar dio svojih potraživanja i poslovanje će se vratiti na pravi smjer. 

Je li za vas Agrokor zatvoreno poglavlje? Smatrate li ga i dalje rizikom?
Agrokor nije u potpunosti zatvoreno poglavlje, ali smo izgradili temelje, svojevrstan okvir i na managementu je sada da povuče sve prave poteze za daljnji oporavak. Od Uprave se traži vrlo precizna egzekucija. Rekao bih sve je spremno, sada su na redu sve uključene strane.

 

10 posto

udjel je loših kredita u Erste banci krajem lipnja ove godine

U nekoliko ste navrata naglasili da ste zadovoljni s pozitivnim okruženjem i stopama rasta, no situacija je bitno različita od zemlje do zemlje. Kako gledate na Hrvatsku koja primjetno sporije raste i što očekujete?
Primjećujem dosta pozitivnih trendova u zemlji, poput povećane svijesti da je nužna fiskalna disciplina da se smanji javni dug.  Prema mojem shvaćanju namjera premijera i ministra financija je i dalje rezati javni dug, iskoristiti priliku što ekonomija raste, a turizam ostvaruje izuzetno dobre rezultate. Predsjednik Uprave Erste grupe Andreas Treichl prezentirao je vremenski horizont od 10 godina u kojem se očekuje da će hrvatski javni dug pasti sa 78 posto na 61 posto BDP-a.  Možda se pojavi pokoji pojedinačni slučaj u smjeru rasta duga, ali opći trend pokazuje poboljšanje. Nemojte zaboraviti važan element da je Hrvatska članica EU  s pristupom europskim fondovima što je od velike važnosti za javne inicijative, kao i korporativni sektor. Tu je i namjera uvođenja eura koji bi doveo daljnjeg pada tečajnog rizika te otvorio pristup Financial Stability Mechanismu (FSM). 

Ako je ekonomija u usponu, turizam ruši rekorde i okruženje je pozitivno, što percipirate najvećim rizikom Hrvatske?
Najveći izazov je obrazovanje i kako zadržati ljude u zemlji. To su ključnih izazova s kojima se i Europa suočava, a posebno Srednja i Istočna Europa. Tema emigracije, da obrazovani i ljudi s vještinama odlaze u druge zemlje jer tamo imaju bolju perspektivu, to je tema koja s kojom se moramo pozabaviti, posebice u svjetlu u budu nosti mirovinskih sustava. Nažalost, postajemo sve stariji i prijeti nam siromaštvo u mirovini; kako se nositi s time, to je pitanje s kojom se više-manje susreću sve zemlje u Europi.  Kada imate mlade i obrazovane ljude koji mogu izgraditi svoj posao, stambeno se zbrinuti i doprinositi društvu, to je put prema prosperitetu. Riječ je kompleksnom sustavu, ali u njegovoj biti su ljudi.

U kojim segmentima poslovanja u narednih nekoliko godina vidite najveći potencijal za rast?
Kako su pokazala prva dva kvartala, tako i u narednom razdoblju potencijala vidimo u poslovanju sa stanovništvom i tvrtkama, tu prvenstveno mislim na mala i srednja poduzeća. U prvih pola godine lijepo smo rasli, imali smo dvoznamenkastu stopu rasta u kreditima. Moment u korporativnom sektoru bio je snažan, i to uglavnom SME-ju, a visoke stope rasta vidjeli smo i kod građana. Pred nama su izazovi digitalizacije, mi smo biznis temeljen na poslovnicama, i savjetovanje je naša ključna usluga. Naši klijenti sve više žele birati žele li otići u poslovnicu ili upravljati svojim financijskim životom iz topline svog doma. Igra ili izazov pred nama je kako biti što efikasniji i pronaći pametna, digitalna rješenja. To nije pitanje "ili-ili" nego i "jedno i drugo", jer klijent želi praktična rješenja, ali želi birati. Mi moramo imati oba: i poslovnice i online, i pri tome iznimno mudri da nam troškovi ne izmaknu kontroli. 

U Hrvatskoj se gotovo polovica potrošačkih zajmova odobri 'online'. Iduće godine u Hrvatskoj ćete lansirati digitalnu bankarsku platformu George. Kada je tako dobra penetracija digitalnih kanala, zašto ga ranije niste uveli?
To je dobro pitanje, ali na kraju dana morate odlučiti gdje i kako ćete nešto učiniti i koje predradnje morate odraditi u tehničkom smislu. Prošle godine unaprijedili smo svoj 'core' bankarski sustav što je nužan korak. George smo najprije uveli u Austriji, zatim u Češkoj i Slovačkoj, sada su na redu Hrvatska i Rumunjska. Prilično je jasno da nam je Hrvatska jedna od temeljnih tržišta i sada želimo uvesti My George za upravljanje retail biznisom, ne samo za upravljanje tekućim računom niz dodatnih mogućnosti poput dostupnih gotovinskih kredita, standardiziranih hipotekarnih kredita i investicijskih proizvoda. To je ono što imamo na umu, no konačnu odluku donijeti će naši klijenti ovisno o tome što će željeti koristiti. Balans digitalnog i klasičnog bankarstva zahtjeva vješte i obrazovane ljude jer su današnji klijenti daleko bolje informirani nego što su to bili u prošlosti, dolaze u banku s vrlo jasno formuliranim pitanjima i zahtjevima. Vi im kao savjetnik morate pružiti 'ekstra' uslugu koja će sve to nadmašiti, dodatnu vrijednost što je iznimno teško i traži velika ulaganja, ne samo u IT i digitalna rješenja nego i u ljude.

 

774 milijuna

eura neto dobiti nedavno je objavila Erste grupa

Čelnik grupe Andreas Treichl najavio je velika ulaganja u 10-15 godina, između ostalog,  i zbog konkurencije. Koga smatrate konkurencijom na hrvatskom tržištu (u deset godina daleko ste iza sebe ostavili RBA s kojom je bili rame uz rame prije krize)?
Naši ljudi, ne samo management, nego cijela Erste zajednica su vrlo angažirani. Kako da kažem? Način na koji se predstavljaju, način kako ih klijenti percipiraju je da u mladi, dinamični, otvoreni za nove stvari. Povećali smo tržišni udio u retailu i u korporativnom segmentu. Agrokor je  tu dobar primjer: bili smo aktivan i pozitivan sudionik u Hrvatskoj da se proces uspješno okonča za sve uključene. Takav proaktivni pristup doveo nas je na poziciju treće banke po veličini u Hrvatskoj.

Rastete isključivo organski ili u obzir dolaze i akvizicije? 
Rekao bih da je put za naš organski rast s ulaganjima u digitalne kanale. Kupovanje drugih banaka nije nam na radaru jer i ovako ostvarujemo lijepe stope rasta. S druge strane, ne bih se iznenadio da neka mala ili srednja banka ode s tržišta ili se pripoji nekoj drugoj jer jednostavno ne može biti dovoljno konkurentna u utakmici s drugima, ispuniti zahtjeve regulatora i nositi se s rastućim troškovima kad se svakodnevno od vas traži da budete troškovno efikasni. Svaki dan vidimo sve više troškovnog pritiska od regulatora čime se posebno teško nose mali igrači. Rekao bih, kada govorimo o brojevima, da će u narednom razdoblju u utakmici sudjelovati manje banaka na hrvatskom tržištu, ali će biti dobro kapitalizirane i stabilne. U krizi Agrokora pokazalo se da su banke bile vrlo dobro pripremljene na takvu vrstu krize. 

Spomenuli ste proaktivni pristup, a jedan od takvih poteza bilo je i dovođenje kredita u švicarskim francima u Hrvatsku. Danas se zbog zakona o konverziji tih kredita u eurske u Washingtonu vodi spor. U kojoj je fazi tužba protiv države?
Ne želim trošiti riječi na to jer je to prošlost. Napravili smo puno grešaka, ali ne treba zaboraviti da je tada pristup likvidnosti na dugi rok bio moguć samo putem zapadnoeuropskih valuta. Vidjet ćemo što će se dogoditi u Washingtonu, spor smo morali pokrenuti zbog naših dioničara. Upravo nas oni često pitaju što je s tim. Vjerujte mi, naša namjera je u potpunosti se fokusirati na ono što dolazi sutra i nakon toga. 

Kako gledate na najavu uvođenja eura u Hrvatsku?
Mislim da je to dobra ideja jednostavno jer je to očekivani razvoj događaja. Hrvatska je članica EU, vrlo je bliska ovom dijelu Europe u kojem je euro valuta, bliska je njemačkoj i austrijskoj ekonomiji. Turisti koji ovdje dolaze većinom dolaze iz zemalja u kojim kola eure. Zašto ne učiniti korak dalje? To bi smanjilo tečajni rizik, stvorilo novu razinu stabilnosti za bankarski i financijski sektor. U konačnici, jednom kada odradite domaću zadaću, očekujem da će Hrvatska uvesti euro. Ključ je u motivaciji, a od eura koristi imaju svi. Zašto netko ne bi imao koristi od nižeg javnog duga i vladavine prava? To je u interesu svih hrvatskih građana, i vi ste Europljani. 

Očekivanja

Kad dođete u Hrvatsku, recimo za pet godina, što biste voljeli vidjeti?
Prije svega, obala bi trebala izgledati kao što izgleda danas (smijeh op.a). Jednom, dva puta godišnje sam u Dubrovniku ili Istri, ne samo poslovno. Zaista volim ovu zemlju i primijetio sam da često pozitivnije gledam ovu zemlju nego mnogi drugi. Rekao bih, zaštitite svoj okoliš. Volio bih da nema graničnih kontrola, da je euro valuta, da vlada stabilno pravno okruženje u kojem se ne razmatraju retroaktivna zakonska rješenja. To su neke stari koje bih volio vidjeti, ne nužno tim redom. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve