Iako već nekoliko godina prisutan u Hrvatskoj, leasing radnika, odnosno njihovo privremeno zapošljavanje putem za to specijaliziranih agencija tek je nedavno pobudilo veću pozornost domaće javnosti. Nedavno je stotinjak državnih službenika zaposlenih na određeno vrijeme na poslovima u zemljišno-knjižnom sudu prošloga mjeseca stavljeno pred izbor – ili otkaz ili sklapanje ugovora o radu s agencijom za privremeno zapošljavanje “Dobri ljudi”. Njih bi ta agencija potom trebala ponuditi Financijskoj agenciji (Fina) na godinu dana u kojoj bi obavljali poslove sređivanja zemljišnih knjiga što su i radili na sudovima.

Radno iskustvo
Jedno je sigurno, državni proračun si ne može dopustiti gomilanje ionako prekobrojne administracije trajnim zapošljavanjem osoba koje su dovedene da bi obavile samo jedan kratkoročan posao. Činjenica je da vojska nezaposlenih jedva čeka prihvatiti i privremeni posao, pogotovo što poslodavci kod biranja nove radne snage preferiraju one koji imaju makar kratko radno iskustvo. Također, starije osobe koje su ostale bez posla nisu atraktivne domaćim poslodavcima, pa im privremeno zapošljavanje odgovara makar kao prijelazno razdoblje do pronalaska stalnog zaposlenja. Domaći sindikati, a posebno Sindikat državnih službenika i namještenika, oštro su prosvjedovali protiv slučaja kada je predloženo zapošljavanje leasing-radnika u Fini, tvrdeći kako se time stvara nelojalna konkurencija državnim službenicima. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže kako očekuje povećanje broja agencija za privremeno zapošljavanje. “Takvi radnici vrlo su pogodni za poslodavce jer ne nose rizik. Oni tako izbjegavaju radnicima isplatiti sve ono što im inače pripada kolektivnim ugovorima, a daju im i manje plaće za isti posao. Što se tiče konkretnog pitanja radnika zemljišno-knjižnih sudova koji su trebali ići u Finu, problem leži u ugovoru Vlade i Svjetske banke koja potpomaže sređivanje zemljišnih knjiga u Hrvatskoj, a kojim se Vlada obvezala srediti te knjige u određenom vremenu. Kako se uvidjelo da nema dovoljno ljudstva za tako nešto i da ne može ispuniti preuzete obaveze, išlo se tražiti rješenje na brzinu koje je ispalo protivno Zakonu o državnim službenicima”, kazao je Krešimir Sever. Iako su u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kazali kako ne posreduju pri takvom načinu zapošljavanja radnika, te da ne raspolažu nikakvim podacima o broju i kretanjima zaposlenih radnika putem leasinga, hrvatski sindikati raspolažu podacima kako je takvih radnika oko 4000 u 12 različitih agencija. Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević kaže kako agencije i poslodavci krše Zakon o radu. “Leasing radnika je inače dobro reguliran zakonom iz 2003., ali ga agencije i poslodavci krše time što takvim radnicima isplaćuju manju plaću nego što je imaju stalno zaposleni na tim poslovima u tvrtkama.

Isto tako, ne poštuju se ni ostala njihova prava iz kolektivnih ugovora. Po zakonu bi agencije koje posreduju pri zapošljavanju trebale zasnivati s radnicima stalni radni odnos, ali oni to čine samo kada je radniku pronađeno neko privremeno zaposlenje. Tragično je da je leasnig automobila uređeniji i bolje riješen od leasinga ljudi“, rekla je Ana Knežević. Ističe kako je leasing radnika u redu kao prelazno rješenje, ali da bi se u roku od tri godine tim ljudima trebalo naći stalni posao. Vitomir Lučić, izvršni direktor Electusa DGS, jedne od hrvatskih agencije za privremeno zapošljavanje, kaže kako se rad putem agencije za privremeno zapošljavanje ne razlikuje bitno od ikoje druge vrste radnog odnosa. ”Razlika je u tome što kod rada putem agencije zaposlenik ima dva poslodavca, jednog koji je formalno-pravni poslodavac, tj. agencije i drugog, stvarnog poslodavca, kod kojeg obavlja posao.

Jednogodišnji ugovor
Rad putem agencije je reguliran ugovorom o radu s agencijom na neodređeno ili određeno vrijeme. U praksi, najčešće je riječ o ugovorima o radu do 1 godine. Usluge privremenog zapošljavanje korisne su u situacijama kod potreba za sezonskom radnom snagom, potrebe za projektnim angažmanom ljudi, kod ograničenja za dodatno zapošljavanje, nemogućnosti planiranja broja zaposlenih ili u bilo kojoj drugoj situaciji koja zahtijeva veću fleksibilnost u upravljanju ljudskim resursima“, kazao je Lučić. Agencije za privremeno zapošljavanje uzimaju radnike na određeno vrijeme. Radnik s agencijom sklapa ugovor o radu, a agencija ga potom ustupa nekom od poslodavaca kod kojeg će radnik obavljati poslove za koje je ustupljen. Za ispunjavanje svih prava i obveza prema radniku koji proizlaze iz ugovora o radu te Zakona o radu brine se agencija. Također, sve administrativno-računovodstvene obveze, što se tiče obračuna i isplata plaća, doprinosa ili bilo kakve druge vrste transfera prema radnicima kao što su isplata regresa, putnih troškova, dnevnica i slično, također preuzima agencija. ”Agencija za privremeno zapošljavanje svakog radnika prijavljuje na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Samim tim agencija je upisana kao poslodavac u radnoj knjižici zaposlenika. Upravo to je jedna od ključnih prednosti rada putem agencije – bez obzira na duljinu zaposlenja preko agencije, svaki angažman, odnosno radni staž se upisuje u radnu knjižicu. Na ovaj način mlađi ili manje iskusni radnici u potrazi za poslom, mogu steći različita radna iskustva“, kazao je Lučić. Željko Pavlić, direktor UPS agencije za privremeno zapošljavanje, kaže kako je iz njihova dosadašnjeg iskustav vidljivo kako je dobna i obrazovna struktura radnika koje privremeno zapošljavaju vrlo raznolika. ”Privremeno zapožljavamo osobe koje se prvi puta zapošljavaju, odnosno mlađu populaciju, ali i osobe sa iskustvom u radu i godinama života. Također, privremeno zapošljavamo radnike gotovo svih obrazovnih nivoa, sa završenom osnovnom školom, SSS, VŠS i VSS. No uglavnom prevladava srednja i niska stručna sprema“, kazao je Pavlić. Kaže kako se radnici najčešće privremeno zapošljavaju na administrativnim i fizičkim poslovima, a vrijeme ustupanja je od desetak do godine dana. ”Prosječna mjesečna plaća privremeno zaposlenih radnika u našoj agenciji u 2006. godini bila je 5416,62 kn u bruto iznosu (ili 31,13 kn po satu), odnosno 4162,85 kn neto isplata (23,92 kn po satu)”, rekao je Pavlić i odgovarajući na kritike sindikata dodao kako u svakom poslu i djelatnosti postoje oni koji rade sukladno zakonskim propisima i one koji te iste propise krše i zloupotrebljavaju.

“Ako u djelatnosti privremenog zapošljavanja ima nepravilnosti, onda je to posao državnog inspektorata koji to treba utvrditi i sankcionirati. Mislim da djelatnost privremenog zapošljavanja treba sagledavati prije svega kroz koristi koje ono donosi radnicima, državi i korisnicima usluge. Koristi radnika su brže zapošljavanje, makar i privremeno, kao i ostvarivanje prava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Kroz privremeno zapošljavanje radnici ulaze na tržište rada i povećavaju si izglede u pogledu pronalaženja trajnog zaposlenja i zaposlenja u struci. U radu naše agencije imamo i takvih primjera. Koristi države su smanjenje nezaposlenosti, povećanje uplata poreza i doprinosa i smanjenje rada na crno. Koristi korisnika usluge su, pak, brzo angažiranje privremeno potrebnih radnika i potpuno legalno poslovanje s manjim troškovima u odnosu na korištenje ugovora o djelu, koji je vrlo često zakonski u najmanju ruku problematičan.” S njim se slaže i Vitomir Lučić. “Ako ima slučajeva kršenja radničkih prava, takvu praksu treba sankcionirati putem nadležnih institucija države, a ne apriorno osuditi sve agencije za privremeno zapošljavanje i tražiti zabranu takvog zapošljavanja. Uostalom, važno je imati na umu činjenicu da privremeno zapošljavanje kao usluga raste u svim zemljama razvijenog svijeta pa je nejasno koji argument bi imala Republika Hrvatska da zabrani takav način zapošljavanja”, kazao je Lučić. Kaže kako velike koristi od takvog zapošljavanja imaju upravo poslodavci. “U Republici Hrvatskoj su osjetne promjene na tržištu rada, i to primarno u smislu veće fleksibilnosti koju ulazak konkurencije s EU tržišta nameće u sve većoj mjeri.

Privremeni projekti
Tvrtke si više ne mogu priuštiti da s radnicima potpisuju ugovor o radu na neodređeno, a da su istodobno svjesne da im radnik treba samo na 6 mjeseci za rad na jednokratnom i kratkoročnom projektu. Agencije za privremeno zapošljavanje pomažu tvrtkama da prebrode kratkoročne potrebe za dodatnom radnom snagom”, rekao je Lučić. Kaže kako praksa pokazuje da ovakav način zapošljavanja pomaže hrvatskom gospodarstvu i da je ovakva usluga nadasve nužna za mnoštvo tvrtki. Istaknuo je i da agencija radnicima ne naplaćuje proviziju, odnosno da agencija svoje usluge naplaćuje od klijenta kojem su radnici ustupljeni na rad. U svakom slučaju, vidljivo je kako je leasing radnika putem agencija za privremeno zapošljavanje koji uzima sve više maha samo nastavak trenda prisutnog u Hrvatskoj posljednjih 6-7 godina u kojem je sve više radnika zaposleno na određeno vrijeme. Kada se uzme u obzir da poslodavci najčešće traže radnike s iskustvom u poslu, jasno je da su unatoč različitim plaćama i statusu mnogi sretni da uopće mogu naći posao. Naime, unatoč blagom rastu broja zaposlenih i padu nezaposlenih od oko 4 posto, u Hrvatskoj je još uvijek više od 290 tisuća nezaposlenih osoba. Stopa registrirane nezaposlenosti krajem studenog iznosila je 16,9 posto, što je za 0,9 posto niže nego godinu prije. Zaposlenih je u Hrvatskoj krajem studenog bilo 1434,266. Oko 190 tisuća Hrvata sada radi na određeno, a udjel radnika na određeno u ukupnoj zaposlenosti je 12,8 posto. Čak 88 posto nezaposlenih s burze zaposlilo se u listopadu prošle godine na određeno, a tek svaki osmi novozaposleni dobio je stalni posao. Tim brojkama treba dodati i 4000 zaposlenih na leasing, njih 60.000 s ugovorom o djelu, te gotovo još toliko u nepunom radnom vremenu.

10 činjenica o radu preko agencije za privremeno zapošljavanje

Na leasing je u Hrvatskoj zaposleno 4000 ljudi u 12 agencija
Radnik je prijavljen kao zaposlenik agencije
Agencija prijavljuje radnika na HZZO i HZMO
Svaki posao upisuje se u radnu knjižicu
Posao dobivaju mladi bez iskustva, ali i starije osobe koje često više nisu atraktivne poslodavcima
Obrazovna struktura je raznolika, ali najčešće se radi o osobama srednje i niske stručne spreme
Najčešći poslovni angažman su administrativni i fizički poslovi
Radnik preko agencije često brže dobiva posao, a zbog iskustva koje stječe lakše mu je pronaći stalno zaposlenje
Država ima koristi jer se smanjuje rad na crno i povećava se uplata poreza
Agencija proviziju ne naplaćuje radnicima, nego od klijenta kojem su ustupljeni

Svaki deseti Amerikanac zaposlen na leasing

U Europi, a i u ostatku svijeta agencije za privremeno zapošljavanje djeluju duže od dva desetljeća. Najveća raširenost korištenja takvih usluga je u Sjedinjenim Američkim Državama. U toj je državi više od 13 milijuna ljudi, odnosno svaki deseti zaposlenik privremeno zaposlen. Postoji više od 1400 agencija za privremeno zapošljavanje. I u Europi se bilježi rast iz godine u godinu. Očekivano, zbog razvijenijeg tržišta u tom segmentu prednjače zapadnoeuropske zemlje. Primjerice, Danska, Italija, Španjolska i Švedska bilježe peterostruki rast u privremenom zapošljavanju, dok se u mnogim drugim državama EU bilježi barem dvostruki rast. U razvijenim zemljama Europske unije putem agencija radi oko 7 posto ukupno zaposlenih. U različitim državama privremeno zaposleni radnici rade ponekad i potpuno različite poslove. Gledajući prirodu posla za privremeno zaposlene unutar granica EU, Velika Britanija bilježi da oko 80 posto privremeno zaposlenih radi u uslužnom i javnom sektoru. S druge strane, Francuska bilježi negdje oko 75 posto privremenih radnika u proizvodnim i građevinskim djelatnostima. Velike su razlike i u spolu privremeno zaposlenih. U većini EU zemalja velika većina privremeno zaposlenih su muškarci. No to nije slučaj u Skandinaviji. U toj regiji su to najčešće žene. Odnos broja privremeno zaposlenih žena i muškaraca u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj je podjednak. Kakva je situacija u Hrvatskoj, za sada nema podataka.