Privatni mirovinski fondovi u Srbiji ostvarili prinos od 13,5%

U privatnim fondovima štedi oko 180 tisuća građana ili 10 posto zaposlenih U privatnim fondovima štedi oko 180 tisuća građana ili 10 posto zaposlenih

Država je propisala u što dobrovoljni mirovinski fondovi u Srbiji mogu ulagati sredstva svojih članova, a to su uglavnom državne obveznice.

Privatni mirovinski fondovi u Srbiji imali su 2015. više nego dobru godinu, jer su ostvarili rekordan prinos od 13,5 posto.  Dobrovoljni mirovinski fondovi u Srbiji postoje već deset godina, a prinos četiri financijske institucije sa sedam fondova, što znači da neka društva imaju po dva fonda, od početka poslovanja je nepunih deset posto, piše Politika. U njima štedi deset posto zaposlenih, odnosno 182.000 građana Srbije. Broj članova je nešto veći, oko 250.000, a razlika je nastala jer svi članovi nisu uplaćivali novac. Oko dvije trećine uplata ide na teret poslodavaca. 

Osigurali prihode
Uplata mirovinskog doprinosa u dobrovoljne mirovinske fondove od strane poslodavca oslobađa se plaćanja poreza na dohodak građana i doprinosa za obvezno socijalno osiguranje do iznosa od 5500 dinara (oko 336 kuna) po zaposlenom mjesečno.  Godine 2006., kada su dobrovoljni mirovinski fondovi počeli poslovati, porezna olakšica iznosila je 3000 dinara. U privatnim mirovinskim fondovima akumulirana je imovina od oko 31 milijardu dinara. Najviše za privatnu mirovinu štede građani stari od 40 do 49 godina i njih je više od trećine u ukupnom članstvu fondova.Generali društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima upravlja fondovima Generali Basic, koji je 2015. godine ostvario prinos od čak 19 posto i Generali Index.

 

19 posto

prinos je koji je 2015. ostvario fond Generali Basic

Nataša Marjanović, članica Izvršnog odbora Generali Osiguranja kaže da je imovina fondova u stalnom porastu i da je ta vrsta štednje potreba, a ne luksuz, posebno zbog stanja u javnom mirovinskom sustavu."Od početka poslovanja svim članovima preporučujemo da malim uplatama u dugom vremenskom razdoblju osiguraju prihode za mirovinu. Na primjer, član fonda koji je od 2006. godine počeo uplaćivati najviši neoporezivi iznos i kojem je poslodavac uplaćivao isti iznos, danas na svom računu ima 1,7 milijuna dinara, što je gotovo 14.000 eura. Članovi koji su odmah prepoznali nužnost i prednosti štednje u dobrovoljnom mirovinskom fondu sada imaju veću ušteđevinu nego što su očekivali. Uz stabilan tečaj i nisku inflaciju, naši članovi imaju i visoke realne ostvarene prinose", kaže Nataša Marjanović.

Održivi mirovinski sustavi
Snežana Ristanović, direktorica Društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom Raiffeisen Future, ukazuje na sve veću ulogu tih financijskih institucija za osiguranje budućih mirovina zaposlenih i dugoročno održivih i sigurnih mirovinskih sustava. To je posebno važno za zemlje u kojima se granica za odlazak u državnu mirovinu stalno pomiče naviše, dok se istovremeno povećava postotak starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji. "Srpski dobrovoljni mirovinski fondovi, s realnim prinosom od 13,5 posto ostvarili su najbolji rezultat u 2015. godini, na razini svih privatnih mirovinskih fondova koji posluju u zemljama članicama OECD-a i zemljama koje nisu članice te organizacije", kaže Snežana Ristanović.Države je propisala u što dobrovoljni mirovinski fondovi u Srbiji mogu ulagati sredstva svojih članova, a to su uglavnom državne obveznice. Udjel imovine svih fondova u srpskom BDP-u je jedva 0,7 posto, dok je u Danskoj 200 posto veći od BDP-a, u Nizozemskoj iznosi 180 posto, u SAD-u 130 posto, a u Slovačkoj 11 posto BDP-a. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!