Privatizacija HT-a u 2007. godini sedma po veličini u Europi

Najveća privatizacija u Europi 2007. bila je u Francuskoj gdje je prodan EdF za 5,41 milijardu dolara

Privatizacija Hrvatskih telekomunikacija sedma je po veličini u Europi u 2007. godine, stoji u istraživanju Thomson Financiala. Privatizacija preko javne ponude dionica vrijedna 1,38 milijardi dolara ispred je javne ponude dionica ruske energatske kompanije WGC-2 i Greek Postal Savings Bank. Iako se često u Hrvatskoj govori o rasprodaji državnih kompanija, Hrvatska nije izuzetak u odnosu na europske zemlje. Većina država sprema se na IPO kompanija u većinskom državnom vlasništvu. Najveća privatizacija u Europi ove se godine dogodila u Francuskoj gdje je tamošnja vlada prodala distributera električne energije Electrice de France za 5,41 milijardu dolara. Francuska je vlada prodala također udio u telekomunikacijskoj kompaniji France Telecom za 3,57 milijardi dolara.

Francuski put
I dok je hrvatska vlada većinu novca od prodaje dionica namijenila za povrat duga umirovljenicima, francuska je vlada novac od javne ponude obećala uložiti u razvoj sveučilišta diljem zemlje. Dinamika privatizacije u nekoj zemlji usko je povezana s promjenom vladajućih stranaka što određuje smjer u gospodarstvu. Nakon što je u Švedskoj na parlamentarnim izborima pobijedila Umjerena stranka, parlament je požurio s prodajom velikih kompanija u većinskom državnom vlasništvu. Parlament je krenuo s prodajom telekomunikacijskog operatora TeliaSonera, burzovnog operatora OMX i Nordea Banka. Novac od privatizacije švedska će vlada utrošiti u smanjenje javnog duga. Upravo je javni dug jedan od najboljih pokazatelja o smjeru i veličini buduće privatizacije u nekoj zemlji. Udio javnog duga u eurozoni iznosi 76 posto BDP-a. U Italiji on iznosi 120 posto, a u Poljskoj 50 posto BDP-a. Listopadska pobjeda liberala Donalda Tuska u Poljskoj dovela je do ubrzanja privatizacijskih planova te je vlada odmah krenula u smanjivanje državnog vlasništva u velikim tvrtkama. Iako udio duga u BDP-u nije velik, nova poljska vlada želi izbjeći dodatno zaduživanje te na taj način želi što spremnija dočekati uvođenje eura sljedeće godine. Poljske kompanije većinom su u državnom vlasništvu pa se s pravom očekuje da će sljedeće godine ta zemlja biti broj jedan u privatizacijskim procesima u Europi. Poljsko ministarstvo financija još je 2004. godine pokušalo privatizirati energetsku grupaciju Eneu, uzevši za savjetnika britansku banku HSBC Holdings. Međutim, Enea nikada nije do kraja privatizirana. Vlada je najavila i prodaju većinskog udjela u drugoj najvećoj poljskoj banci PKO. Očekuje se da će dionice te banke biti izlistane sljedeće godine na Varšavskoj burzi. Tusk je najavio da će prioritet u privatizaciji imati mala i srednja poduzeća u kojima država ima manjinsko vlasništvo.

Nastavak u 2008.
Prema njegovim riječima ta poduzeća trebaju svježa ulaganja i poboljšanje kvalitete menadžmenta. Točnije rečeno, riječ je o kemijskim kompanijama kao što su Kedzierzyn, Tarnow, proizvođač čelika Huta Labedy, zrakoplovna kompanija LOT i drvna industrija Fabryka Sklejka-Pisz. Osim Švedske i Poljske, parlamentarni i predsjednički izbori u zemljama EU održani su i u Sloveniji, Francuskoj, Danskoj i Grčkoj. Iako iz tih zemalja stižu skromnije najave o privatizaciji od onih u Švedskoj ili Poljskoj, ne treba sumnjati da se ondje neće dogoditi isplative prodaje kompanija. Danska vlada već ozbiljno razmišlja o smanjenju svoga 73-postotnog udjela na 51 posto u naftnoj kompaniji DONG. Slovenija je već završila IPO Nove kreditne banke Maribor. Njemačka vlada planira privatizirati željezničkog prijevoznika Deutsche Bahn za 6 milijardi eura. Iako je prodaja udjela planirana za sljedeću godinu, detaljniji planovi su odgođeni zbog svađe unutar vladajuće koalicije demokršćana i socijaldemokrata o pitanju vlasništva mreže željezničke pruge, a postavljeno je i pitanje o tome hoće li zbog privatizacije doći do srozavanja usluge prema putnicima.

Rast IPO-a u svijetu

Ukupna vrijednost prodaje udjela preko javne ponude dionica u svijetu u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 57 milijardi dolara. Polovica tog iznosa odnosi se na kompanije iz Brazila, Rusije, Indije i Kine koje su zajedno izvele 118 IPO-a u zadnjem kvartalu ove godine. Prodaja udjela u kompanijama preko javne ponude dionica u svijetu raste, što pomaže razvoju tržišta kapitala u nastajanju. Jedna sedmina svih svjetskih IPO-a u trećem kvartalu dogodila se na brzorastućim tržištima. Mnogi zbog toga smatraju te zemlje glavnim pokretačima svjetskog gospodarskog rasta.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!