Jedan od ključnih izazova nove Vlade bit će očuvanje kreditnog rejtinga pa državni manjak treba srezati za pet milijardi kuna bez čega nećemo moći refinancirati državne obveze, poručio je gospodarski strateg SDP-a Branko Grčić drugog dana 19. savjetovanja ekonomista u Opatiji.

“Smanjenje konsolidiranog deficita države sa 21 milijarde kuna za oko pet milijardi odgovara smanjenju udjela javnih rashoda u BDP-u od 1 do 1,5-postotnih bodova i bez toga ne moramo kretati na ‘road show’ za izdavanje obveznica”, upozorio je. Pojasnio je da će, uz uvjet da gospodarstvo u iduće godine poraste 1,5% uz inflaciju od 2,5%, prihodi proračuna biti veći oko 4%, što bi zahtijevalo uštede od oko milijardu kuna. Osvrćući se na raspravu o monetarnoj politici, Grčić je poručio da u nju ne bi trebalo previše zadirati, ali da bi trebala u suradnji s fiskalnom politikom pronaći nekonvencionalne modele za veću pomoć gospodarstvu. “Bojimo se depresije jer se iz nje teško izlazi, a na to ‘miriše’ trenutna situacija. Možemo govoriti o propuštenim prilikama, ali ne da se vraćamo u prošlost, nego da znamo otkud krećemo”, rekao je Grčić. Osim onih u fiskalnoj sferi, najvećim gospodarskim problemom smatra “nezaustavljiv rast javnog duga i deficit veći od 20 milijardi kuna”. Podsjetio je da su prioriteti SDP-ova gospodarskog programa fiskalna konsolidacija, smanjenje nelikvidnosti, povećavanje potencijala za nove investicije i pokretanje strateških programa. No ekonomist Željko Lovrinčević obrušio se na programe stranaka spočitavajući im manjak vjerodostojnosti. “Ova je kampanja u biti bijeg od vjerodostojnosti i prisutan je pristup negiranja problema sve dok se priča o proširenim deficitima, potporama ulaganjima i slično. Za to nema prostora, već se na stol moraju odmah staviti jasni parametri fiskalne konsolidacije, a ne 1. siječnja reći da ste se šalili u kampanji”, poručio je i nastavio: “Treba pogledati vrlo visoke premije rizika za Hrvatsku i jasno je da nema vremena za odgađanje fiskalnih rezova jer bez promjena najkasnije nakon 15. ožujka slijedi korekcija rejtinga.”

Ovisno o recesiji u zadnjem kvartalu, rast u 2011. bit će, kaže, oko 0,2%, a 2012. bit će potpuno neizvjesna godina u kojoj će sve ovisiti o početku mandata nove Vlade. Budući da je u Europi moguća recesija s dvostrukim dnom, kaže, ona prijeti Hrvatskoj, što znači novi gubitak radnih mjesta i “zato se trebamo spremiti za novi val krize”. Dio prije izloženih prezentacija savjetnik premijerke i član Savjeta HNB-a ocijenio je “izgubljenima u vremenu i prostoru jer Hrvatska kapacitet za fiskalne poticaje nije ni imala”. Pozvao je na ugrađivanje zakona o fiskalnoj odgovornosti u Ustav jer se u Hrvatskoj teško raspoznaju stranački interesi od državničkih te provođenje mjera gospodarskog oporavka kao i na ubrzanu privatizaciju i privlačenje stranih investicija. Zagovornicima mijenjanja tečajne politike je poručio da se problemi moraju rješavati internom deprecijacijom jer bi korekcije tečaja bile preopasne iako je kuna realno precijenjena između 5 i 10 posto. Dio problema koje je kriza razotkrila su, kazao je, slabljenje rada institucija pa regulatori sve više padaju pod utjecaj privatnog sektora. Tu je, veli, neispuhan balon na tržištu nekretnina, a manje problematičan mu nije ni “rapidni rast prodavača lakih rješenja”. To se djelomično, tvrdi, odnosi i na monetarnu politiku. “Svaki bi pritisak na tiskanje novca bio uvod u povlačenje štednje. HNB to neće učiniti bez drastične fiskalne konsolidacije i širokih reformi”, naglasio je Lovrinčević. Dođe li do novog vala krize, Lovrinčević kaže da je dobra vijest što bi domaće banke novi udar i rast loših kredita na 13,5% mogle lako prebroditi zahvaljujući visokoj kapitaliziranosti.

Dragan Kovačević:

Guše nas administracija i mrtvi kapital
Govoreći o financijskim potencijalima domaćega gospodarstva za ulaganja, HNS-ovac Dragan Kovačević istaknuo je da naglasak mora biti na energetici i prehrambenoj industriji. “Da se zatvore granice, mi bismo za 30 do 40 dana umrli od gladi jer apsolutno sve uvozimo”, upozorio je. S druge strane, kaže, izvozimo novac kroz mirovinske fondove. “Mirovinski fondovi nemaju u što uložiti pa izvoze 5 milijardi kuna koliko je uloženo u inozemnu imovinu”, rekao je. “Udario” je i na bankare, posebno na izjavu šefa PBZ-a Bože Prke, koji je rekao da 75% tvrtki nije kreditno sposobno pa se Kovačević upitao: “Ako je to istina, što će nam onda bankarski sektor?” Kaže da su ključni problem s kojima bi se ekonomska politika trebala pozabaviti mrtvi kapital i administracija koja je iznad zdravoga ekonomskog razuma. “Dok investicijski i financijski potencijal postoji, nedostaje nam upravljanje i kvalitetan menadžment”, argumentirao je Kovačević.

Domagoj Ivan Milošević:

Nema rasprodaje blaga
Govoreći o ulaganjima, potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević rekao je da neće biti privatizacije strateške državne imovine ni rasprodaje prirodnih bogatstava.

Pokrećemo 10 projekata teških 5 milijardi eura
Rekao je da su u Vladu stigla dva pisma namjere za ponovno pokretanje LNG terminala na Krku te da bi se prema modelu Brijuni rivijera pokrenulo još 10 projekata ukupne vrijednosti oko 5 milijardi eura.

Smanjit ćemo poreze
Najavio je da će u novom mandatu Vlada uvesti dodatne porezne olakšica na porez na dobit i smanjiti porezne namete te da će se državnom imovinom učinkovitije upravljati kroz državni nekretninski fond.