Premalo poslodavaca u Hrvatskoj osniva zatvorene mirovinske fondove

Tržišta 29.3.2012. 22:00 Tin Bašić

Prema posljednjim Hanfinim podacima, ukupno se 18.000 zaposlenika odlučilo pristupiti zatvorenim fondovima

Osnivanjem mirovinskih fondova prije deset godina građani su dobili priliku aktivnije štedjeti za mirovinu. Osim obveznoga drugog stupa, u koji se izravno uplaćuje novac iz bruto plaće svakoga zaposlenika, postoji i treći stup koji je dobrovoljan i u kojem građani mogu birati hoće li dodatno štedjeti. Kako bi se dodatno potaknulo zaposlenike na štednju, neke kompanije u Hrvatskoj osnovale su svoje fondove. U Hrvatskoj postoji petnaest zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova koje su osnovale kompanije, sindikati, pa čak i udruge kao što je, primjerice, Hrvatsko novinarsko društvo. Prema posljednjim Hanfinim podacima, ukupno se 18.000 zaposlenika odlučilo pristupiti zatvorenim fondovima. Motivi osnivanja takvih fondova, u koji se mogu učlaniti samo zaposlenici kompanije koja je osnovala fond, različiti su: od poreznih olakšica do zadržavanja najboljih kadrova u tvrtki. “Još 2003. godine osnovali smo AZ Vip dobrovoljni zatvoreni mirovinski fond te tako odlučili potaknuti zaposlenike da dodatno preuzmu odgovornost za buduća mirovinska primanja”, poručuju u Vip-netu. Ističu kako su zaposlenici prepoznali isplativost takve štednje.

Prinos od 8,7 posto
“Vipnet utječe i na izravno povećanje mirovina zaposlenih dodatnim uplatama na njihove račune za mirovinsku štednju”, kažu u tom telekomu, čiji fond je od svojeg osnivanja ostvario ukupan prinos od 8,7 posto. Vlastiti fond osnovala je i kompanija Ericsson Nikola Tesla. Fond broji 710 članova, a neto imovina iznosi 14,5 milijuna kuna. “Naš zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond započeo je raditi u veljači 2005. godine. Naime, već tada smo procijenili da nužne reforme mirovinskog sustava u Hrvatskoj i primjeri iz drugih razvijenih zemalja jasno pokazuju potrebu da se svaki pojedinac, od samog početka svojega radnog vijeka, mora brinuti i aktivno sudjelovati u planiranju visine vlastite mirovine. Članovi Fonda sami biraju i mogu mijenjati visinu i trajanje uplate u fond, a prestanak uplate ne znači i prestanak članstava u fondu”, poručuju u Ericssonu Nikoli Tesli. Ističu kako su sredstva na računu nasljedna, a članovi sami donose odluku hoće li novac naslijediti zakonski ili imenovani nasljednik. Također iznos mirovine trećeg stupa ovisi o visini uloženih sredstava, pripisanih državnih poticaja i prinosa fonda. Početak isplate mirovine moguće je odabrati, ali mirovina se može početi primati najranije s navršenih 50 godina života. Ako zaposlenik kompanije u jednom trenutku odluči napustiti tvrtku, to ne znači da mora napustiti i članstvo u fondu. “Član fonda može i nakon što mu prestane radni odnos u kompaniji ostati član do isteka roka na koji je sklopljen ugovor o članstvu, ali samo ako je razlog prestanka radnog odnosa odlazak u mirovinu, sporazumni prekid radnog odnosa, poslovno uvjetovani ili osobno uvjetovan otkaz ugovora o radu”, objašnjavaju u Ericssonu.

Manje naknade
“Osim toga zadovoljni smo da Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo jedino u Hrvatskoj isplaćuje mirovine iz trećeg stupa, a od početka ove godine zaračunava i naplaćuje naknadu za prenesena sredstva iz fonda u visini od četiri posto umjesto 10 posto koliko je naknada iznosila do tada. Mi vjerujemo da ima još prostora za smanjenje ove naknade, a tržište će u budućnosti pokazati koliko”, kažu u Ericssonu. U Croatia osiguranju svi zaposlenici, kojih je 2862, članovi su njihova zatvorenog mirovinskog fonda. Osim toga zaposlenici CO-a imaju i dodatnu pogodnost jer im poslodavac uplaćuje 100 kuna mjesečno, a 50 posto njih uplaćuje i dodatno. “U Hrvatskoj su rijetki poslodavci koji se na ovaj način brinu i stimuliraju svoje zaposlenike. Štednja u zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu ostvaruje se pod povoljnijim uvjetima nego u otvorenim fondovima. Poslodavac sudjeluje sa svojim uplatama na račune članova, što djeluje motivirajuće i na zaposlenike da i sami uplaćuju doprinose za svoju dodatnu mirovinu”, objašnjavaju u CO-u. Ističu da s obzirom na to da država izravno potiče mirovinsku štednju isplatom državnih poticajnih sredstava u visini 15 posto godišnjih uplata, najviše do 750 kuna, ovakvu štednju čini još atraktivnijom. Kada se kompanija odluči osnovati takav fond, unatoč tome što relativno mali broj članova znači i manje uplata, a samim time i ograničenu investicijsku politiku fonda, ipak kompanije ostvaruju određene pogodnosti. “Poslodavac pokazuje izravnu brigu za svoje zaposlenike i nudeći im ovakvu pogodnost lakše zadržava kvalitetne kadrove koji imaju priliku raditi za konkurenciju. S financijskog aspekta, poslodavcu koji uplaćuje doprinose za svoje zaposlenike oni su neoporezivi i priznaju se kao rashod do 6000 kuna godišnje po zaposleniku. Otkad su uvedene olakšice, značajno se povećao interes poslodavaca za dobrovoljnu mirovinsku štednju”, kažu u CO-u. Na osnivanje zatvorenog fonda odlučilo se i Hrvatsko novinarsko društvo, a taj fond ima 461 člana. Fond je počeo s radom još početkom 2002., ali kao otvoreni fond zbog tadašnje zakonske regulative, a krajem 2005. pretvoren je u zatvoreni fond kakav je i danas.

Smanjenje poreza
“Kroz članstvo u otvorenom, a poslije ZDMF Novinar, članu se nudila mogućnost da sam bira, i može mijenjati visinu i trajanje uplate u fond; prestanak uplata ne znači i prestanak članstva u fondu i može se po volji i mogućnosti opet nastaviti uplaćivati, uplatama u fond ostvaruje prava na subvenciju HND-a, na svoju uplatu i pribrojenu subvenciju HND-a ostvaruje pravo na državna poticajna sredstva od 25%, ali najviše do 1250 kuna poticaja godišnje, da smanji svoju poreznu osnovicu poreza na dohodak najviše do tisuću kuna mjesečno”, kaže Nikola Gabrić, voditelj financijskih poslova HND-a. No dodaje kako su nažalost zbog promjene zakona državna poticajna sredstva smanjena na 15%, odnosno najviše do 750 kuna poticaja godišnje. “Nakon što je sedam godina subvencionirao uplate članova u fond, HND je 2009. prestao sa subvencijama”, kaže Gabrić.

  1. Ključne riječi
  2. zatvoreni mirovinski fondovi u RH
  3. fondovska industrija u RH

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh