Trend kvarenja kvalitete kreditnog portfelja - najveće brige banaka

Pad udjela loših kredita ispod 14 posto posljedica je porasta kredita državi za oko 2,6 milijardi Pad udjela loših kredita ispod 14 posto posljedica je porasta kredita državi za oko 2,6 milijardi

U slučaju HAAB-a još je znakovitiji nagli skok dobiti prije oporezivanja. Na kraju rujna bila je nepunih 100 milijuna kuna, da bi na kraju godine skočila na 326,5 milijuna.

Trend kvarenja kvalitete kreditnog portfelja već je dugo jedna od većih briga i poslovnih banaka i središnje banke. Kako to ne pogoduje oživljavanju kreditne aktivnosti i investicija, a time ni ukupnom oporavku ekonomije, naizgled su ohrabrujuće djelovali podaci središnje banke prema kojima je udjel loših kredita u ukupnima u posljednjem kvartalu 2012. blago, ali ipak, smanjen.

U odnosu na kvartal prije, udjel im je pao ispod 14 posto, na 13,8, što u financijskom iskazu znači smanjenje sa 40,4 na 39,2 milijarde kuna. Zbirne brojke sugeriraju da je u najproblematičnijem sektoru poduzeća ukupan iznos loših kredita smanjen i za nešto više od 1,2 milijarde (sa 27,94 na 26,64 milijarde). Na žalost, te su brojke varljive i malo govore o općem trendu pogoršanja koji, najblaže rečeno, ne posustaje. Za početak, i ukupni su krediti trgovačkim društvima u posljednjem  kvartalu smanjeni, i to čak 6,3 milijarde kuna. Tome je, kao i prividu posustajanja rasta loših kredita, u prvom redu zacijelo pridonijelo čišćenje bilance Hypo Alpe-Adria banke, koja je u okviru priprema za prodaju znatan iznos problematičnih plasmana prodala odnosno prebacila za to namijenjenoj austrijskoj tvrtki u sastavu matične Hypo grupe.

Uljepšavanje za prodaju
Da su se u petoj po veličini banci u Hrvatskoj u posljednja tri lanjska mjeseca događali krupniji zahvati, pokazuju i preliminarni podaci o poslovanju banaka u 2012. Još potkraj rujna Hypova aktiva iznosila je 38,4 milijarde kuna (pad od 6,5 posto u odnosu na početak godine), a na kraju prosinca bila je oko 3,7 milijardi kuna manja, čime je na godišnjoj razini smanjenje aktive premašilo 15,5 posto, a tržišni je udjel banke pao sa 9,9 na 8,5 posto. Još je znakovitiji nagli skok dobiti prije oporezivanja. Dok je na kraju rujna HAAB iskazao nepunih 100 milijuna kuna bruto profita, na kraju godine ona je skočila na 326,5 milijuna. Transakcije te banke s matičnom grupom uvelike su utjecale i na pad ukupnih kredita banaka u posljednjem lanjskom kvartalu za više od tri milijarde kuna (na 284), a posebice kredita trgovačkim društvima, koji su okopnjeli sa 114,3 na nepunih 108 milijardi kuna na kraju godine.

U kunskoj protuvrijednosti krediti poduzećima lani su tako smanjeni za nemalih 15 milijardi kuna, s tim da je tome u prvom dijelu godine najviše kumovalo prebacivanje dugova škverova na državu te Agrokorovo refinanciranje kredita obveznicama. Kombinacija nešto jačeg pada ukupnih koprorativnih od pada iznosa loših kredita u toj kategoriji rezultirala je tek blagim povećanjem postotnog udjela tzv. NPL-ova u poslovanju s poduzećima, sa 24,4 na 24,6 posto. Blago je porastao i udjel djelomično ili potpuno nenadoknadivih kredita građanima, sa 9,35 na 9,45 posto, odnosno nepunih 12 milijardi na portfelju od 126 milijardi kuna. A to što se u cjelini (računajući sve sektore) razina udjela loših kredita u posljednjem tromjesečju i spustila ispod 14 posto posljedica je porasta kredita urednom sektoru države za oko 2,6 milijardi, na 37,7 milijardi kuna.

Pokrivenost rezervacijama
S izdvojenih 16,7 milijardi kuna rezervacija za loše kredite njihova je pokrivenost na razini bankarskog sustava dosegnula 42,7 posto. To je nešto više od razine sredinom godine, uz koju su stručnjaci MMF-a jesenas upozorili na podrezerviranost u odnosu na zemlje srednje i (jugo)istočne Europe, u kojima je pokrivenost rezervacijama u prosjeku veća od 50 posto, a u Poljskoj, primjerice, premašuje i 70 posto. Zbog metodoloških razlika ti pokazatelji nisu posve usporedivi, no preporuke Fonda Hrvatskoj išle su u smjeru "osiguranja realističnije klasifikacije i vrednovanja kolaterala, kao i odgovarajućih rezervacija za loše kredite". Već se neko vrijeme razmatraju neke inovacije na tom tragu.

Gledano po valutama

'Visi' svaki drugi kredit poduzeća u CHF

Na kraju 2012. godine oko 73 milijarde kuna ili četvrtina ukupnih odnosi se na kunske plasmane banaka, uz euro ih je vezano 180 milijardi kuna ili više od 63 posto svih, a u švicarskim francima je nepunih 10 posto ili 28 milijardi kuna. Udjel problematičnih po valutama je uobičajeno najveći kod kunskih kredita, kod kojih ima najviše kratkoročnih i  neosiguranih, no i u odnosu na rujan i u odnosu na početak prošle godine njihov je udjel smanjen, na 16,4 posto. Od kredita vezanih uz euro u optjecaju udjel loših je 12,8 posto, a u ukupnim lošima oni participiraju manje nego što sudjeluju u ukupnim kreditnim potraživanjma banaka. Tome pridonosi i uobičajeno najmanji postotak problematičnih stambenih kredita u eurima, kakvih je i na kraju 2012. bilo relativno malo (udjel loših manji od 3,7 posto). Usporedbe radi, kod stambenih kredita u 'švicarcima' udjel loših je dosegnuo gotovo 10 posto, što je dva postotna poena više nego na početku 2012. Iako je vrijednost eurskih stambenih kredita u optjecaju 20-ak posto ili oko 8,5 milijardi veća negoli onih u CHF, iznos loših u švicarcima premašio je 2,1 milijardu, dok je kod eurskih stambenih među problematičnima 1,1 milijarda. Uvjerljivo najveći postotak loših je među CHF-kreditima poduzećima. Od oko 2,2 milijarde kunske protuvrijednosti tih kredita na kraju 2012. polovica je u kategoriji djelomično ili potpuno nenadoknadivih, s tim da je godinu prije loših bilo 40 posto.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve