U zadnje vrijeme nam često dolaze ovrhe od banaka po kojima zaposlenicima trebamo zaplijeniti određeni iznos od plaće po osnovi dugova po kreditima koje ne otplaćuju u dospijeću. Do kojeg iznosa je zaposlenicima moguće obustaviti dio plaće po osnovi ovrha?

Ovršnim zakonom je propisan postupak provedbe prisilnog podmirenja tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Zakonskim se intervencijama pokušalo zaštititi radnike na način da im nužan dio plaće ostane nezahvaćen ovrhom. U svrhu zaštite dužnika i njihovih obitelji uvelo se ograničenje zaplijene plaće do svote kojom bi se zaštitio egzistencijalni minimum. Ukoliko se ovrha provodi na plaći radnika od ovrhe je izuzeta svota u visini 2/3 prosječne neto plaće ostvarene u RH što trenutno iznosi 5.309,00 kuna odnosno 2/3 od navedenog iznosa je 3.539,34 kune. Ostvaruje li radnik neto plaću u iznosu većem od 5.309,00 kuna nakon obustave ovrhe mu za isplatu treba ostati 3.539,34 kune, međutim ukoliko je neto plaća radnika manja od 5.309,00 kuna ovrhom je moguće obuhvatiti do 2/3 radnikove plaće što znači da se u slučaju neto plaće od primjerice 3.000,00 kuna može ovršiti 1.000,00 kuna te za isplatu preostaje 2.000,00 kuna.Od 1. srpnja 2010. ukinuta je stopa od 2% kriznog poreza za isplate veće od 3.000,00 a manje od 6.000,00 kuna, međutim do ukidanja stope od 4% kriznog poreza na iznose veće od 6.000,00 kuna potrebno je istaknuti činjenicu da se smanjenjem neto plaće nakon odbitka kriznog poreza smanjuje i svota koja se radniku može ovršiti. Isto znači da ukoliko je neto plaća radnika npr. 8.000,00 kuna krizni porez po stopi od 4% iznosi 320,00 kuna. Proizlazi da je neto plaća za isplatu nakon odbitka kriznog poreza 7.680,00 kuna te se u ovom slučaju ovršiti može 2.560,00 kuna, a za isplatu preostaje 5.120,00 kuna.

Odgovara: Katica Krišto

Pitanja vezana za računovodstvenu tematiku šaljite na e-mail: info@data-link.hr ili redakcija@poslovni.hr s napomenom za rubriku računovodstvo