'Panda' obveznice omogućile bi Hrvatskoj jeftiniji dug

Otvaranjem obvezničkog tržišta Kina promovira svoju valutu Otvaranjem obvezničkog tržišta Kina promovira svoju valutu

Trend povećanja kamatnih stopa, dugoročno gledano, bit će sporiji u Aziji nego u Europi i SAD-u.

Izlazak na azijsko obvezničko tržište u narednim godinama moglo bi i Hrvatskoj omogućiti zaduživanje po nižim kamatnim stopama, ocjenjuju domaći financijski stručnjaci.

Po dug na kinesko tržište idućeg tjedna otisnut će se Portugal, kao prva članica eurozone koja se odlučila na izdavanje takozvanih "panda" obveznica.

Veliko i likvidno tržište 
Portugal, jedna od europskih zemalja najviše otvorenih kineskim investicijama, planira idućega tjedna izdati obveznice u vrijednosti od dvije milijarde juana ili oko 240 milijuna eura s rokom dospijeća od tri godine, priopćilo je portugalsko ministarstvo financija. "Cilj je izdanja ulazak na veliko tržište sa snažnom likvidnošću", rekao je pomoćnik ministra financija Ricardo Moruinho Felix.

 

41 mlrd.

dolara vrijede do sada izdane 'panda' obveznice

Iznos najavljenih "panda" obveznica je tek dio planiranog izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa od ukupno 16 milijardi eura koje Portugal planira za ovu godinu. Portugal je razmatrao mogućnost izdanja "panda" obveznica od 2017. godine, a ubrzao je rad na tom projektu nakon posjete kineskog predsjednika Xi Jinpinga tijekom prošlog prosinca. Prema ocjeni analitičara, najavljeni iznos portugalskog zaduženja relativno je mali i sugerira da ta država prvenstveno "ispipava" interes ulagača na kineskom tržištu.

Domaći financijski stručnjaci u neslužbenom razgovoru tvrde kako je potencijal azijskog tržišta nesumnjivo velik, a podsjećaju da je prošle godine ministar financija Zdravko Marić dao naslutiti kako ministarstvo razmatra mogućnost refinanciranja euroobveznica i u Aziji.

Međutim, to je bilo aktualno dok su najave Europske središnje banke (ECB) sugerirale da sredinom ove godine počinje njezin ciklus podizanja kamatnih stopa, a od američkih Federalnih rezervi (Fed) očekivao se nastavak povećanja cijene novca. S druge strane, od Banke Japana analitičari su očekivali znatno sporiju normalizaciju monetarne politike nego u Europi i Americi. Međutim, i Fed i ECB zaustavili su proces podizanja kamatnih stopa, odnosno u Europi još nije ni započeo. 

Disperzija izvora 
Domaći analitičari ocjenjuju kako bi zaduživanje na kineskom, odnosno azijskom tržištu bila dobra ideja i za Hrvatsku jer je izvore financiranja uvijek dobro disperzirati. Dodaju kako će trend povećanja kamatnih stopa, dugoročno gledano, biti sporiji u Aziji nego u SAD-u i Europi. Inače, Poljska je prva europska zemlja koja je izdala državne obveznice na kineskom tržištu, još 2016. godine. Zaduženje na tri godine vrijedilo je 450 milijuna dolara uz kamatnu stopu od 3,4 posto.

Kina je osnovala tržište "panda" obveznica denominiranih u juanu za strane izdavatelje prije više od 10 godina. Broj izdanja snažno je pao 2015. nakon devalvacije kineske valute. Tijekom 206. i 2017. vlasti su započele otvarati domaće tržište kako bi ograničile odljev kapitala i promovirale veće korištenje juana. Prema podacima Bloomberga, izdane "panda" obveznice vrijede 41 milijardu dolara. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!