‘Pad rejtinga ne znači i skuplje kredite’

Autor: Ana Blašković , 20. prosinac 2012. u 18:06
Zoran Bohaček, direktor HUB-a/Ž. Bašić/PIXSELL

Hoće li se trošak izvora banaka vratiti na razinu prije pada rejtinga ili će rasti pokazat će idući mjeseci.

Pad kreditnog rejtinga neće nužno povećati kamatne stope na kredite banaka, poručio je direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček.

Premda visina kamatnih stopa ovisi o tržišnim kretanjima, između ostalog i troškovima izvora sredstava, pad rejtinga s timenema izravne veze već će tržište samo odrediti koliki će biti taj trošak. To se vidjelo, rekao je Bohaček, odmah po padu rejtinga kad je trošak izvora povećan 0,2 posto (u cijeni obveznica) što se može dogoditi bilo kojeg trgovinskog dana."Da li će se sve vratiti kako je bilo ili će trošak zaduživanja i dalje poskupljivati pokazat će idući mjeseci", rekao je Bohaček. Godinu na izmaku banke će pamtiti po sve slabijem rezultatu; do kraja rujna neto dobit smanjena je 16,5 posto, a samo u trećem tromjesečju pad dobiti premašio je 19 posto. "Takva kretanja, kao i posljedično smanjenje povrata na kapital i aktivu nisu zabrinjavajući jer je kapitalna adekvatnost banaka među najvišima u svijetu i ako dođe do gospodarskog rasta one imaju dovoljno kapitala da slijede gospodarstvo i državu", istaknuo je čelnik HUB-a.

Stabilnost domaćih kreditora i financijskog sustava u cjelini nije upitna jer banke mogu podnijeti još malo produljenje krize budući da imaju dovoljno rezervi. Polovica operativne dobiti "čuva" se za pokrivanje rezervacija, a druga polovica ostaje kao 'zona sigurnosti' i prije nego se dotakne kapital, istaknuo je Bohaček. Posljednja analiza pod nazivom "Regulacija, troškovi i dobit banaka", koju je za HUB izradio konzultant Velimir Šonje pokazuje da je i ove godine nastavljeno smanjenje kamatne marže zbog rasta cijene izvora sredstava. Kamatni troškovi porasli su oko 12 posto, dok su istodobno kamatni prihodi banaka padali, ili su stagnirali, pa je marža blizu svog povijesnog minimuma. Bitan faktor u računici bankarskih zarada više nije ni trošak regulacije, na koji su se banke ranije glasno žalile, jer je taj trošak također na svom povijesnom minimumu te ima daljnju tendenciju smanjivanja. 

Komentari (2)
Pogledajte sve

Generalno ne znaci. Medutim znaci skuplji novac za banke. Ako nemaju gdje plasirati novac onda to znaci nizi NIM (Net Interest Margin). U Hrvatskoj imaju gdje plasirati novac jer je vlada uvijek gladna zaduzivanja i ne pita za cijenu. Sve ovisi o tome koliko ce se drzava zaduzivati na domacem trzistu. Sto se bude vise zaduzivala kamate ce biti vise.

Daj mi , molim te, objasni što je to “trošak izvora banke”? Loš prijevod klasične floskuletine kojima se ti lihvari služe? Trošak kapitala možda? Oprosti, ali nijedna banka nema pokriće…svi rade sa papirnatom i elektroničkom lovom , koja nije njihova uopće. Pa tako je i došlo do ove krize, a vi i dalje slušate “bankare”, lol.. Ovo je presmiješno, da bi to itko shvatio ozbiljno.

New Report

Close