Prosječna kapitaliziranost banaka koje posluju u Hrvatskoj najviša je u Europi i iznosi više od 20 posto što znači da u slučaju novog vala krize bankarski sustav ima garanciju stabilnosti. No oporavak kreditiranja ne treba tražiti u bankama već će on ovisiti o oporavku potražnje i brojni faktorima na koje banke ne mogu utjecati, najnovija je poruka HUB-ove analize.Banke i njihove vlasnike brine poslovanje u prošloj i ovoj godini koje pokazuje povratak loših trendova i pad profitabilnosti, stoji u publikaciji pod nazivom "Poslovanje banaka u 2011./2012.: Povratak negativnih trendova" koju je tradicionalno za Udrugu banaka izradio ekonomist Velimir Šonje.

Tek kratkotrajan oporavak

Pokazatelji profitabilnosti, povrat na kapital i povrat na imovinu, zabilježili su pad nakon što je započela kriza, da bi se potom u 2010. i 2011. ponovno oporavili. No taj je oporavak bio kratkotrajan i jedva primjetan; omjer neto dobiti i prosječno angažiranog kapitala niti u jednom trenutku nije prešao 7,5 posto. Novi val krize ponovno je preokrenuo profitabilnost prema dolje: procijenjeni povrat na kapital za drugo tromjesečje iznosi 6,3 posto ispod prinosa na dugoročnu kunsku državnu obveznicu, primjećuje Šonje. Iako još nije poznata brojka o profitabilnosti na kraju lipnja, drugi kvartal bankama je bio osobito težak. Dok je u prva tri mjeseca godine godišnji rast dobiti iznosio 3,6 posto, do lipnja je ona pala 35,2 posto što znači da je neto dobit u prvoj polovici ove godine pala 16 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.S jedne strane ograničene na strani prihoda, banke nemaju puno prostora za daljnju štednju kako bi vlasnicima povećale profitabilnost. Omjer troškova i dohotka niži je od 50 posto što je veoma nisko i pokazuje da su stisnute profitne marže prisilile banke na efikasno poslovanje. "Rezerve za daljnje povećanje troškovne efikasnosti izgleda nisu velike. Daljnje poboljšavanje troškova i prihoda ograničeno je i zahtijeva vrijeme, a budući da rezervacije za gubitke i dalje apsorbiraju 40 do 50 posto neto rezultata prije rezervacija, očito je da će prva sljedeća promjena nastupiti kad se taj omjer znatno smanji", stoji u analizi. Analizirajući trendove u bankarskom sektoru publikacija ističe da su depoziti stanovništva u porastu, iako nešto slabije nego prošle godine. Depoziti tvrtki nastavljaju pad što je očekivano s obzirom da krizu i potrebe tvrtki za likvidnošću.

Umjetni skok

"Omjer kredita i depozita se poboljšava, sve je veća pokrivenost kredita depozitima", prokomentirao je trendove direktor HUB-a Zoran Bohaček. Potražnja za kreditima je u padu; padaju zajmovi tvrtkama, stanovništvu stagniraju oko nule ili su nešto ispod nule. Jedini rast imali su krediti državi, ali zbog preuzimanja duga brodogradilištima, radi se o umjetnom skoku. Siguran rast pak imali su loši krediti koji su premašili 13 posto.