Ove godine oprano više od milijarde kuna

Autor: Tomislav Pili , 24. studeni 2009. u 22:00

Novi Zakon o sprečavanju pranja novca, koji se oslanja na direktive EU, na snazi je od početka godine, no bankari su vrlo nezadovoljni i teško ga primjenjuju

Ured za sprečavanje pranja novca proslijedio je do sada nadležnim tijelima 80 predmeta sa sumnjom u pranje novca, a ukupna vrijednost analiziranih transakcija u tim predmetima dostiže 1,3 milijarde kuna, kazao je za Poslovni dnevnik Damir Bolta, pomoćnik ravnatelja Ureda za sprečavanje pranja novca. Proslijeđeno je i šest predmeta sa sumnjom u financiranje terorizma ukupne vrijednosti 20 milijuna kuna. Do kraja listopada Ured je zaprimio ukupno 481 obavijest o sumnjivim transakcijama od obveznika, državnih tijela i stranih istovrsnih institucija. “Ured je na temelju obavijesti otvorio 263 predmeta sa sumnjom u pranje novca i šest sa sumnjom u financiranje terorizma”, tvrdi Bolta.

Novi Zakon
Izdana su i 32 naloga za praćenje financijskog poslovanja klijenta te tri naloga za privremenu obustavu izvršenja sumnjivih transakcija vrijednih 1,9 milijuna kuna, kazao je Bolta nakon okruglog stola “Borba protiv pranja novca i financiranja terorizma” održanog u utorak. Bolta je tijekom okruglog stola u sklopu konferencije “Financijska arena 2009.” pojasnio novi Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma koji je na snazi od početka godine. Novi se Zakon oslanja na treću direktivu EU, a u uvodnom dijelu implementira cijeli niz odredbi iz međunarodnih konvencija, kazao je. Od novina koje je donijelo novo zakonsko rješenje valja spomenuti procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma, dubinsku analizu klijenta ili analizu politički izloženih klijenata. “Novi Zakon i dodatno pojašnjava praćenje i prijavljivanje sumnjivih transakcija zbog čega je znatno smanjen broj neutemeljenih prijava”, ističe Bolta.

Nezadovoljni bankari
No bankari nisu oduševljeni novim Zakonom. “Teško je danas biti bankar i sprečavati pranje novca. Novi nas je Zakon šokirao”, rekla je Marina Tadin, predsjednica Odbora za sprečavanje pranja novca pri Hrvatskoj udruzi banaka (HUB). Tadin je iznijela cijeli niz primjedbi bankarskog sektora na aktualni Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. Napomenula je kako predstavnici banaka nisu bili pozvani na suradnju tijekom izrade zakonskog prijedloga iako su se nudili kao partneri. Kada smo dobili nacrt zakona, imali smo petodnevni rok za primjedbe, no cijeli niz primjedbi koje smo podnijeli nisu uvažene, ističe Tadin. Glavna zamjerka bankara ide na vrlo tešku provedivost nekih odredbi Zakona, čije kršenje povlači drakonske kazne. “Utvrđivanje stvarnog vlasnika neke pravne osobe gotovo je neprovedivo. Naime, naš se zakon naslanja na isti takav slovenski zakon. No u Sloveniji su podaci o vlasnicima dostupni u sudskom registru, ali kod nas nisu”, tvrdi Tadin i dodaje kako su banke dvije godine tražile popis “off-shore” destinacija. Velik problem bankama, posebno u uvjetima krize i smanjene profitabilnosti, predstavlja i nadziranje sumnjivih transakcija. “Moramo ulagati u moćan računalni sustav koji bi pratio i filtrirao gomilu transakcija”, rekla je Tadin. Unatoč problemima u provedbi Zakona, bankarski sektor uspijeva poštovati njegove odredbe, tvrde predstavnici bankarskog regulatora. “Do kraja rujna proveli smo nadzor u sedam banaka i 14 kreditnih unija. Kolege iz supervizije za sada nemaju prigovora”, kazala je Marcela Kir, predsjednica Odbora za sprečavanje pranja novca Hrvatske narodne banke. Kir je napomenula kako je HNB aktivno sudjelovao u izradi Zakona, ali i cijelog niza podzakonskih akata.

Komentari (1)
Pogledajte sve

“Utvrđivanje stvarnog vlasnika neke pravne osobe” nije moguće bez uvida u akt o osnivanju a on se barem za sada ne može isčitati kod pregleda registra. Čak ni uvid u akt o osnivanju ne jamči informaciju o stvarnom osnivaču.

New Report

Close