Ove godine najmanje priljeva stranih ulaganja unatrag desetljeća i pol

1,6 milijardi eura suficit je na računu 1,6 milijardi eura suficit je na računu

U drugom tromjesečju manjak na tekućem računu manji 43 posto u odnosu isto razdoblje lani

I najnoviji preliminarni podaci Hrvatske narodne banke o bilanci plaćanja potvrdili su uobičajenu opasku analitičara kako je valjda jedina pozitivna strana krize da se usporedno s njom smanjuju vanjske neravnoteže. Upravo tu uzročno-posljedičnu vezu naglašava i glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić komentirajući podatke za drugo ovogodišnje tromjesečje prema kojima je deficit tekućeg računa platne bilance u razdoblju travanj-lipanj smanjen na samo 210 milijuna eura, što je čak 156 milijuna eura ili gotovo 43 posto manje u odnosu na isti lanjski kvartal. Ukratko, da su pokrenute investicije, ili domaća potrošnja, i deficit tekućeg računa bio bi veći. Smanjivanje tog deficita je očekivano i na tragu je predviđanja blagog sužavanja manjka tekućeg računa bilance plaćanja u ovoj godini. Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije ekonomskih istraživanja u Raiffeisen banci, stoga ističe kako za daljnja kretanja ostaje ključno pitanje konkurentnosti odnosno sposobnosti da se poboljša saldo robne razmjene, dok na računu dohodaka treba računati s tim da će se na njemu odraziti veći troškovi refinanciranja, tj. plaćanja kamata. Naglašava i kako izravna strana ulaganja (FDI) u Hrvatsku bilježe daljnje smanjenje na godišnjoj razini te je izgledno da će 2012. Hrvatska zaključiti s najmanjim priljevom FDI-a od 1995. godine.

Presušuju strana ulaganja

Od travnja do kraja lipnja izravna strana ulaganja iznosila su svega 144 milijuna eura, a u prvih šest mjeseci 154,4 milijuna eura, što je za gotovo tri četvrtine ili 444 milijuna eura manje u odnosu na isto razdoblje lani. Osim globalno visoke averzije prema riziku te nepovoljnog investicijskog okruženja, to je i posljedica izostanka privatizacijskih procesa koji su značajno sudjelovali u priljevu inozemnog kapitala u pretkriznim vremenima, podsjećaju u RBA. U drugom su kvartalu smanjenju deficita tekućeg računa najviše pridonijeli smanjenje manjka na računu dohotka i rast suficita na računu usluga. Na računu dohotka, na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidenata, manjak je iznosio 393 milijuna eura, što je za 165 milijuna eura ili gotovo 30 posto manji deficit nego u drugom tromjesečju 2011., ističe se u blic-analizi RBA. Analitičari primjećuju i kako je u prva tri ovogodišnja mjeseca na računu dohodaka zabilježen porast na godišnjoj razini, a to uvelike pripisuju promjenama u poreznom sustavu vezano uz isplate dividendi. Procjenjuje se, naime, da je to rezultat isplata dividendi u dva dijela zbog čega se deficit u prvom tromjesečju povećao, a u drugom smanjio na godišnjoj razini.

Turizam kao amortizer 

Na računu usluga višak je u drugom tromjesečju dosegnuo 1,64 milijarde eura, što je 3,4 posto ili 54 milijuna eura više nego u istom lanjskom kvartalu. Dakako, najveći doprinos tome dao je povećan priljev deviza od turizma, odnosno prihodi od putovanja. To je bilo i očekivano s obzirom na već poznate dobre pokazatelje o broju dolazaka i noćenja turista, ističe Živković Matijević. Prihodi od putovanja porasli su 9,1 posto dosegnuvši 1,76 milijardi eura, dok se prema državnim statističarima manjak na računu roba produbio za 4,8% na godišnjoj razini, budući da je vrijednost odnosno prihod od izvoza pala više nego rashodi slijedom izvoza.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve