Mađarska OTP banka odlučila je odustati od preuzimanja HVB Splitske banke i na hrvatskom će se tržištu nastaviti širiti putem organskog rasta, sažetak je priopćenja za medije, koji je OTP banka izdala u petak nakon što je istekao rok za predaju obvezujućih ponuda za preuzimanje 99,85-postotnog udjela u Splitskoj banci. Glavni razlog takva poteza OTP-a je odluka Hrvatske narodne banke da preuzimanje Splitske banke uvjetuje prodajom hrvatske podružnice OTP banke Hrvatske ili većine njezinih poslovnica zbog osnovane zabrinutosti da bi preuzimanjem HVB Splitske OTP banka u određenim dijelovima Hrvatske, točnije u Dalmaciji, stekla previsoku tržišnu koncentraciju koja bi mogla štetiti zdravoj konkurenciji. Iz sličnih razloga se HVB Splitska banka našla na tržištu. HNB je odlučio kako UniCredito, koji u RH već posjeduje Zagrebačku banku, nakon preuzimanja HVB-a mora prodati Splitsku banku radi očuvanja tržišne utakmice. Iako je OTP banka s HNB-om pregovarala o mogućem drukčijem raspletu kojim bi se mogla izbjeći prodaja poslovnica, do takvog dogovora nije došlo: “Ti pregovori ipak nisu doveli do ishoda prihvatljivog objema stranama”, stoji u priopćenju za medije OTP banke.

Organski rast
Unatoč tome, iz OTP banke poručuju kako je OTP Hrvatska i dalje dobar temelj za implementaciju strategije širenja na području Hrvatske: “Shodno tome, OTP banka nije namjeravala, niti namjerava, prodavati svoj udjel u već preuzetim bankama. OTP kao razborita i predana financijska institucija i stateški investitor smatra da bi prodajom svojih međunarodnih investicija u kratkom roku potkopala ugled OTP grupe i povjerenje njezinih klijenata i zaposlenika”. Predstavnici banke nisu željeli Poslovnom dnevniku dati nikakve detaljnije odgovore o daljnjim planovima za širenje u Hrvatskoj, osim općenitih najava sadržanih u priopćenju za medije. OTP je na hrvatskom tržištu prisutan od ožujka prošle godine kada je preuzeo zadarsku Novu banku, a na domaćem tržištu ima 3,5-postotni udjel i pola milijuna klijenata. Prema nerevidiranim rezultatima, banka je u 2005. godini ostvarila 74,3 milijuna kuna neto profita. Belgijski KBC, koji je kao mogućnost prodora na hrvatsko tržište razmatrao upravo preuzimanje Splitske banke, muku muči s regulativom i odlukama HNB-a, prema kojima na domaće tržište ne može stupiti prije razriješenja duga od 150 milijuna eura koji hrvatski štediše potražuju od “stare” Ljubljanske banke. Ali, to nije njihov jedini problem. KBC, koji posjeduje 34-postotni udjel u Novoj ljubljanskoj banci (NLB) u pregovorima je sa slovenskom vladom o preuzimanju većinskog udjela u NLB. Neslužbeno su moguća dva scenarija. Prvi i najvjerojatniji je taj prema kojem bi slovenska vlada s KBC sklopila novi dioničarski sporazum prema kojem bi KBC mogao preuzeti najviše 49-postotni udjel u NLB-u, a u zamjenu bi dobila veću ulogu u upravi i nadzornom odboru banke gdje sada imaju dva, odnosno četiri člana. Druga je mogućnost da se KBC makne iz vlasničke strukture NLB, što za njih i ne bi bio pretjerano velik udarac jer je udjel grupe NLB u dobiti KBC-a samo dva posto.

KBC-ov kredit
Kako bi pokušali smekšati zaoštrenu situaciju u raspravi o dugu Ljubljanske banke hrvatskim štedšama i tako olakšati dolazak na tržište RH, u KBC-u su se nedavno sjetili poprilično domišljatog rješenja: slovenskoj i hrvatskoj strani ponudili su kredite u visini 80 milijuna eura za svaku stranu da bi se štedišama vratio dug. Kako je dosad KBC odbivao svaku mogućnost uplitanja u spor, logično je bilo upitati ih znači li njihov angažman priznanje nasljeđivanja obveza stare Ljubljanske od Nove ljubljanske banke.
Odgovor je bio niječan, predstavnica KBC-a za odnose s javnošću Viviane Huybrecht pojasnila je kako je samo riječ o mogućem prvom koraku u rješavanju tog problema. Njihov je stav isti, KBC nikad nije bio vlasnik Ljubljanske banke i ne može biti dužnikom hrvatskim štedišama: “Ipak, netko mora učiniti prvi korak (kako bi se problem riješio op. a.) i KBC ga čini ponudom zajma objema vladama”. Slovenska vlada je prijedlog rezolutno odbila, zadržavajući stav kako duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama nema.

Rok istekao, informacija nema

Rok za predaju ponuda za preuzimanje 99,85-postotnog udjela u HVB Splitskoj banci istekao je prošli petak, 17. ožujka. Jedino što je poznato je kako je OTP banka odustala od predaje obvezujuće ponude za preuzimanje zbog uvjeta koje im je postavila Hrvatska narodna banka. U KBC nisu željeli potvrditi sudjelovanje u natjecanju, već su samo ponovno potvrdili svoj interes za ulazak na hrvatsko tržište. O broju potencijalnih ponuđača i visini ponuda ništa nije poznato jer je politika UniCredita da takve informacije ne daje do kraja razmatranja ponuda.