Financijsko zdravstveno stanje jugoistoka Europe, nekad najbrže rastuće regije kontinenta, i nije tako loše, no oporavak će ovisti o reformama. To je jedan od zaključaka rasprave o utjecaju krize na regiju s prvog dana konferencije koja se u organizaciji časopisa Euromoney održava u Beču.

Jedno od ključnih pitanja bilo je koliko se regija oporavila od krize, ali i koliko je fiskalna kriza eurozone naštetila zemljama koje teže ulasku u eurozonu u budućnosti. Na pitanje što je Hrvatska napravila krivo u 2010. državni tajnik Zdravko Marić odgovorio je kako je Hrvatska činila sve da sačuva financijsku stabilnost. “Vlada je uvela sveobuhvatan program gospodarskog oporavka, no netko bi mogao reći da smo prije trebali provesti strukturne reforme. Imamo vrlo ambiciozan plan koji počinje s javnim sektorom i njegovom reformom u smjeru učinkovitosti i ušteda”, rekao je Marić. S druge strane, srpski državni tajnik Nebojša Ćirić požalio se na loš omjer uvoza i izvoza, visoku nezaposlenost te probleme tečaja i inflacije. No, nije skrivao zadovoljstvo dobrom fiskalnom disciplinom i razinom izravnih stranih investicija. Bivši guverner Narodne banke Srbije, danas savjetnik UniCredita za srednju i istočnu Europu, Radovan Jelašić rekao je da tamošnjeg regulatora čeka problem pitanja iznosa rezervacija za razdoblje ranije snažne kreditne ekspanzije koje bi se moglo odraziti na ekonomski rast.

Ranjive javne financije
Problematičnim u regiji pak ističe porast razine javnog duga i višu cijenu zaduživanja. Iako fiskalnu politiku ima pod kontrolom, Crna Gora, prema riječima ministra financija Milorada Katnića, nije zadovoljna gospodarskim rastom od tek 0,5 posto te slabim rastom kredita. Uz opasku da je u očima ulagača opasnost regije nedostatak financijskog menadžmenta i nezaobilazno pitanje ranjivosti javnih financija, pitanje je kako privući ulagače. “Ova kriza donijela je nešto pozitivno regiji. U usporedbi s eurozonom u kojoj je problem dug nekih zemalja, Hrvatskoj je popravljena sposobnost da ostvari bolje uvjete zaduživanja na međunarodnom tržištu”, smatra Zdravko Marić. “No, kad je u pitanju konkurentnost prema zemljama Dalekog Istoka i Latinske Amerike, važan je utjecaj podcijenjenosti valute. Strukturne reforme zapravo su interna devaluacija za postizanje konkurentnosti”, kaže Marić.

Mane eurozone
Kriza, međutim, nije promijenila planove o ulasku u EU. “Hrvatska je ionako vrlo značajno okrenuta Europskoj uniji. Ekonomija je eurizirana, većina turista dolazi iz zemalja EU, direktne strane investicije i vlasništvo banaka također, tako da je Europa prirodan put Hrvatske”, istaknuo je Marić. Ulazak u Europu, a potom u eurozonu ima prednosti, no ne manjka ni mana. Činjenica da joj je službena valuta euro, iako nije članica EU, Crnoj Gori je pomogla da održi stabilnost i fiskalnu politiku pod kontrolom, uz više troškove zaduživanja na međunarodnom tržištu.

Izdvojeno

Novi model rasta
Jedna od pozitivnih promjena koje je kriza donijela jest što se u Hrvatskoj počelo promišljati o održivosti ekonomskog modela, drži državni tajnik Zdravko Marić. “Novi model rasta trebao bi biti baziran na privatnim investicijama i industriji, no za velika ulaganja djelomice smo opet ovisni o stranim ulaganjima.”, istaknuo je.

Marić rado u Španjolsku
Raprava o posljedicama krize zatvorena je zabavnom provokacijom. Moderator je paneliste, uglavnom zaposlenike matičnih ministarstava financija, hipotetski upitao gdje bi u Europi potražili drugi posao. Dok ih dio mašta o (fiskalno) mirnijim vodama, ne nedostaje avanturista koji bi u Grčku, a naš bi Zdravko Marić rado u Španjolsku.