Od nove godine porezni broj

Autor: Josip Jagić , 04. srpanj 2007. u 06:30

Za modernizaciju Porezne uprave odobren je kredit Svjetske banke u iznosu od 50 milijuna eura

Porezni bi broj trebao biti uveden prvog siječnja 2008. godine, a državne bi službe trebale do sredine sljedeće godine biti u potpunosti spremne za iskorištavanje mogućnosti broja, najavio je nakon jučerašnjeg potpisivanja ugovora o zajmu Svjetske banke za projekt modernizacije Porezne uprave ministar financija Ivan Šuker i dodao kako ne očekuje protivljenje stranaka u parlamentu donošenju zakona o poreznom broju ove jeseni. Ugovor o zajmu potpisao je Šuker s novim voditeljem Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Andrasem Horvaijem. Porezni bi broj trebao riješiti mnoge probleme s kojima se susreću hrvatski građani i nije novo administrativno opterećenje, naglašava Šuker, već instrument kojim će se na jednome mjestu moći dobiti niz informacija koje su građani dosad morali tražiti na čak šest do sedam različitih lokacija. Zajam Svjetske banke vrijedan je pedeset milijuna eura na deset godina, uz poček od pet godina i kamatnu stopu od 4,42 posto, što je Šuker ocijenio iznimno povoljnim. Ukupna je vrijednost projekta modernizacije čak 93 milijuna eura, a cilj projekta je da sustav porezne uprave u zemlji bude u skladu s onim Europske unije.

Dok će 50 milijuna eura biti financirano spomenutim zajmom, ostatak će se financirati iz pretpristupnih fondova za ulazak u Europsku uniju, kao i iz državnog proračuna. Tri glavna obilježja koja će biti najvidljivija u projektu modernizacije su već spomenuto uvođenje poreznog broja, daljnja informatizacija poreznog sustava, koja je u hrvatskoj državnoj upravi započela još potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeća i kontinuirano traje, te finalno, ponovno uvođenje poreznog studija, ovaj put kao porezne akademije, i to, prema Šukerovim najavama, do školske godine 2008./2009. godine. Kako je istaknuo Šuker, cilj projekta je povećanje učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti Porezne uprave, kao i daljnje suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza, što bi u konačnosti trebalo rezultirati manjim poreznim opterećenjem i većom efikasnošću sustava socijalnih transfera. Projekt bi trebao doprinijeti postizanju daljnjih poboljšanja na području pružanja usluga poreznim obveznicima i ispunjavanja poreznih obveza putem jačanja kapaciteta i unapređenja sustava porezne uprave te će znatno doprinijeti uvođenju poreznog broja u hrvatski porezni sustav. Projekt će započeti reorganizacijom sustava i lokacija u zagrebačkoj Poreznoj upravi zbog toga što je Zagreb najveća administrativna jedinica, kao i ključno poslovno i financijsko središte, a u najskorijem roku će biti proširena i na ostatak zemlje. Očekivani ishodi projekta uključuju ujednačavanje svih poreznih obveznika povećavanjem stope ispunjavanja poreznih obveza, smanjenje troškova za porezne obveznike koji proizlaze iz usklađivanja s poreznim zakonima, veće zadovoljstvo poreznih obveznika kvalitetom usluga koje pruža porezna uprava te veće zadovoljstvo službenika porezne uprave kvalitetom radnog okruženja. Upješnost provedbe projekta bit će mjerena rezultatima na godišnjoj osnovi.

Ukupno 37 projekata Svjetske banke

Od početka hrvatskog članstva u Svjetskoj banci 1993. godine Svjetska je banka Hrvatskoj aktivno pružala financijsku i tehničku pomoć, savjete o sektorskim politikama i analitičke usluge. Banka je Hrvatskoj dosad odobrila 37 projekata ukupne vrijednosti 2,26 milijardi dolara i odobrila 48 darovnica ukupne vrijednosti od 51,5 milijuna dolara. Svi projekti koje financira Svjetska banka dosad su dobili zadovoljavajuću ocjenu.

Veća transparentnost procedura i obrazaca

Poboljšanje učinkovitosti trebalo bi biti postignuto pojednostavljenjem i većom transparentnošću procedura i obrazaca, prilagođavanjem poslovanja i poreznog računovodstva, uspostavljanjem elektroničkog sustava arhiviranja, poboljšanjem obrazovanja i dostupnosti osoblja. Djelotvornost će biti povećanja provođenjem revizija, naplata poreza, kontrole, provedbom žalbenog postupka i pravnim zastupanjem, te razmjenom informacija među agencijama, a transparentnost i odgovornost mogla bi biti postignuta rigoroznim internim kontrolama, većom predanošću etičkim normama od zaposlenih i uključenih institucija te povećanjem odgovornosti prema javnosti.

Komentirajte prvi

New Report

Close