Nova direktiva Europske unije, Payment Services Directive, čiji je cilj stvaranje jedinstvenog tržišta usluga platnog prometa, zasad ne utječe na Hrvatsku. EU će, naime, od studenog iduće godine dopustiti alternativnim tvrtkama, poput mobilnih operatera, ulazak na tržište pružanja usluga plaćanja čime će banke i kartičarske kuće dobiti snažnu konkurenciju. Osnovna ideja je stvoriti znatno efikasnije, bezgotovinsko europsko gospodarstvo, a potrošačima omogućiti jeftinije usluge plaćanja.

Poslovanje izvan zemlje
Na upit kako će nova direktiva utjecati na Hrvatsku, voditelj odnosa s javnošću Hrvatske udruge banaka Igor Štefanac odgovara: “Nikako.” “Na nas se to ne odnosi sve dok ne uđemo u Europsku uniju”, ističe Štefanac napominjući kako prilagođavanje europskom zakonodavstvu ne ovisi o poslovnim bankama već o Hrvatskoj narodnoj banci. “Postoji inicijativa za početak priprema, no dok ne dobijemo naputke, ne možemo raditi na tom pitanju”, naglašava Štefanac. Iz HNB-a poručuju kako će odredbe navedene direktive biti pravodobno uvedene u hrvatski pravni poredak. “Dok ne postane članica EU, Hrvatska neće sudjelovati u plaćanjima u okviru jedinstvenog platnog područja (SEPA)”, kažu u HNB-u. Ipak, pojedine hrvatske kompanije koje bi jednog dana trebale participirati u novoj europskoj regulativi pozorno prate što se događa. “Gledamo, okvirno, kakve bi to bile promjene, naš se sustav priprema”, napominje Igor Sekelj, direktor sektora razvoja u tvrtki MBU zaduženoj za informatički inženjering i međubankarske usluge. “Direktiva se prvenstveno odnosi na banke. Mi smo njihova produžena ruka u kartičnom poslovanju. Ipak, prilagodba novoj direktivi je pred svima nama”, kaže Sekelj. “Moguće učinke pomno analiziramo te pripremamo određeni broj aktivnosti kojima ćemo nastojati osigurati tržišnu poziciju u Hrvatskoj i regiji”, naglašavaju u Dinersu dodajući kako još nisu upoznati s detaljima. No kako kažu u toj kompaniji, u kontaktu su s vlasnicima franšiznih prava te parterima u regiji.

Prema navodima iz Erste banke, direktiva će se ugraditi u novi hrvatski zakon o platnim sustavima čija bi prva radna verzija trebala biti gotova do kraja ove godine. “Sudjelujemo u projektima na nivou Erste Grupe te ćemo implementirati sve što je moguće u skladu s lokalnim propisima, i to prije ulaska u EU”, kaže glasnogovornica Erste banke Nataša Vuletić. Nešto slično odgovaraju i iz PBZ Carda, napominjući kako iz razloga što Hrvatska nije članica EU-a zasad se ne može govoriti o utjecaju direktive na našu zemlju. Iz Vipneta pak poručuju kako su još 2001. godine uveli usluge mobilnog plaćanja te da prate razvoj u tom području. “Spremni smo za svaku regulativu koja će se prihvatiti u Hrvatskoj”, kažu u Vipnetu. Vodstvu T-Mobilea nije poznato hoće li se u Hrvatskoj na neki način implementirati ova direktiva što je, kako kažu, odluka zakonodavca odnosno nadležnih ministarstava kao predlagatelja zakona. “Ovisno o njihovoj odluci, u T-Mobileu ćemo, kao i do sada, ispunjavati sve obveze propisane važećim zakonima”, odgovaraju iz te tvrtke. I dok Hrvatska, dakle, ima još sasvim dovoljno vremena za prilagođavanje napucima Bruxellesa, to se isto ne može reći za zemlje Unije. Naime, još nijedna zemlja članica nije uvela odredbe direktive Payment Services Directive (PSA), a kao krajnji rok je naveden 13. studeni 2009. godine. Još krajem 2005. godine Europska komisija je predstavila prijedlog zakona nakon kojeg su uslijedili mjeseci žestoke rasprave. Oštra debata vođena je između Britanije i Švedske, s jedne, te mediteranskog bloka predvođenog Francuskom, Španjolskom i Italijom, s druge strane. Zemlje Mediterana su za razliku od sjevernjaka zahtijevale strožu regulativu vezanu uz nebankarske kompanije koje bi pružale usluge plaćanja, a kompromis je postignut 2007. odlukom da se tim novim igračima ograniči prekogranično kreditiranje na 12 mjeseci, dok u domaćem platnom prometu ne bi bilo takve restrikcije. Kako naglašavaju u Bruxellesu, potrošači bi sada trebali zaboraviti na duga čekanja pred poštanskim uredima i slične probleme s plaćanjem računa. Nadalje, debitne kartice bit će korištene diljem Europske unije u prekograničnim plaćanjima, što je iznimno pogodno uzme li se u obzir kako se njima često obavljaju manje kupnje.

Era gotovine
Završava li se ovime polako era gotovinskog novca? Moguće. U Japanu, primjerice, sve što trebate za subotnju kupnju je mobitel s kojeg se pomoću ugrađenih čipova i smart-kartica izvršavaju plaćanja. U Londonu plaćanje vožnje podzemnom željeznicom postaje staromodno. Brojni putnici, naime, radije koriste smart-kartice. Pošiljatelji doznaka, koji pomažu imigrantima slati novac u domicilne zemlje, to sve učestalije rade putem mobilnih uređaja. Takvo transferiranje novca zahtijeva jednako toliko vremena i truda koliko i slanje obične sms-poruke. Svi ti novi sustavi već su godinama prisutni u Europi, no još su daleko od toga da budu općeprihvaćeni. Stoga je jedan od ciljeva nove direktive povećanje konkurencije na tržištu rušenjem barijera za nove igrače poput telekom operatera ili supermarketa. Oni bi time mogli ugroziti poslovanje tradicionalnih pružatelja usluga poput banaka i kartičarskih kuća za čijim bi se proizvodima smanjila potreba. U svakom slučaju, ono što je prilično izvjesno je sve manja uporaba gotovinskog novca. Prema procjenama Europske komisije, oko 3 posto BDP-a EU-a odlazi na troškove vezane uz gotovinu, što bitno smanjuje efikasnost, a time i šanse za ostvarenje ambicioznog cilja, odnosno stvaranje najkonkurentnijeg svjetskog gospodarstva.

Stavovi europskih institucija i kompanija

Europska komisija: Direktiva neće samo unaprijediti sustav plaćanja već će donijeti koristi potrošačima u sklopu integracije tržišta

Belgija: U cjelini pozdravlja uvjete nove direktive, no upozorava na negativne efekte u toj zemlji s obzirom da se ondje i sada veliki dio plaćanja obavlja putem smart kartica koje će biti puno problematičnije uključiti u novi platni sustav

V. Britanija: fokusirana na protržišni pristup. Pozdravlja jačanje konkurencije i razvoj okružnja u kojem se mogu puno brže razvijati banke i kankarski sektor

Italija: Plaćanja karticama i nekrištenje gotvine je u porastu što predstavlja veliki sigurnosni rizik

Europska udruga potrošača: Mnogi potrošači neće imati koristi od SEPA. Krajnje je vrijeme za uvođenje efikasnijeg sustava, no on mora ponuditi veću sigurnost

Mastercard: Podržavamo uvođenje jedinstvenog platnog sustava ukoliko to znači sigurnije poslovanje

Western Union: Uvođenje nove regulative bit će preskupo i preveliki rizik ukoliko se prepusti bankarskom sektoru

Visa Europa: Podržavao generalne smjernice nove regulative platnog prometa jer će povećati sigurnost poslovanja. Jedan od vodećih ljudi europske Vise Peter Ayliffe izjavio je kako je očekivao više usklađivanja platnog prometa unutar zakonske regulative, ali i bez obzira na to podržava novi zakon

PayPal Europa: Najpoznatiji sustav elektroničkog novca u Europi Podržava bilo koji vid usklađivanja platnog prometa u Europi

EuroComerc: Udruženje koje predstavlja maloprodaju, trgovinu i međunarodnu trgovinu podržava uvođenje novog zakon o platnom prometu. Prema njima to će otvoriti zatvoreno bankarsko tržište i prisiliti banke da posluju puno transparentnije

Vodafone: Prema mišljenju teleoperatera najveći test zakona bit će tek na terenu. Kako će zakon biti primjenjivan ono je što zanima tvrtke, a ne samo slovo na papiru

Orange: Francuski mobilni operator smatra da postoji potreba za drugačijim pristupom mikro plaćanju. Smatraju da usluge plaćanja mobitelom ili usluge elektroničkog plaćanja ne mogu biti tretirane na isti način kao i klasični platni promet