NBS uzalud potrošio 2,4 milijarde eura

Autor: Rato Petković , 22. studeni 2010. u 22:00

Vrijednost srpskog dinara pala je za 12 posto, a tamošnji ekonomisti upozoravaju da središnja banka više ne bi smjela rezervama braniti tečaj

Središnja banka Srbije ove je godine intervenirala sa čak 2,4 milijarde eura kako bi zaustavila klizanje vrijednosti tamošnje valute.

No, pokazalo se da tolika sredstva iz deviznih rezervi nisu bila dovoljna, jer je dinar od početka godine izgubio 12 posto vrijednosti. Prema ocjeni najuglednijih srpskih ekonomista došao je trenutak kad Narodna banka Srbije, koju vodi Dejan Šoškić ne bi više smjela koristiti devizne rezerve za obranu dinara jer je njihov iznos smanjen na manje od pet milijardi eura. S devizama koje su poslovne banke obvezne držati kod NBS devizne rezerve su, po prvi puta, spuštene ispod deset milijardi eura. Prema njihovoj ocjeni devizni rizik pretvoren je u kreditni, jer su mogućnosti za nova zaduženja ograničena. Ekonomisti smatraju da se srpska valuta može jedino učinkovito braniti povećanjem izvoza za što je potrebna veća konkuretnost tamošnjih poduzeća. U prvih deset mjeseci izvoz je povećan za 22 posto, ali to još nije dovoljno jer su izostala ulaganja inozemnoga kapitala na kojem Srbija temelji ekonomski razvoj. Uz to, pristigle su obveze vraćanja inozemnih dugova, što je dovelo do veće potražnje za eurom. U tom pogledu Srbiju čeka i teška 2011. godina kada se za otplatu inozemnih dugova mora izdvojiti četiri milijarde eura. U cilju ublažavanja deficita platne bilance i pravodobnog vraćanja dugova srpska vlada je postigla sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom o kreditu od 2,9 milijarde eura. Prema tom sporazmu, koji vrijedi do travnja 2011. godine, Srbija mora smanjiti deficit u proračunu za iduću godinu s postojećih 4,8 na 4,2 posto BDP-a.

HNB efikasniji

Euro ispod 7,40 kuna
Na domaćem tržištu tečaj se nakon HNB-ove devizne intervencije u petak stabilizirao tik ispod 7,40 kuna za euro. Oko te razine analitičari ga vide i idućih dana, a nove kunske obveznice trebale bi pridonijeti stabilizaciji. Ipak, u idućim tjednima bankari predviđaju ponovne deprecijacijske pritiske (razduživanje poduzeća, življi uvoz, rezerviranja banaka) a u slučaju bržeg rasta eura prema 7,45 izgledne su nove intervencije HNB-a.

Komentirajte prvi

New Report

Close