NBS-ovo dizanje kamatne stope signalizira probleme

Autor: Vladimir Harak , 12. kolovoz 2010. u 22:00

Prvi konkretni potez novoga guvernera Dejana Šoškića djelomičan je razlaz s politikom staroga guvernera Narodne banke Srbije Radovana Jelašića

Monetarno-ekonomski problemi u susjednoj državi izgleda nisu bezazleni što signalizira nedavno podizanje referentne kamatne stope Narodne banke Srbije (NBS). Ta je banka svoju referentnu stopu krajem prošlog tjedna podigla sa sa 8 na 8,5 posto.

To je prva korekcija temeljne kamatne stope od početka krize u Srbiji u listopadu 2008. godine. Može se i reći da je to i prvi konkretniji potez novog guvernera srpske središnje banke Dejana Šoškića. Šoškićev potez signalizira i djelomični razlaz od monetarne politike koju je vodio bivši guverner Radovan Jelašić, a takav preokret znak je ozbiljnosti situacije u Srbiji. Stalan pad referentne kamatne stope bio je Jelašićev ustupak izvršnoj vlasti, koja je od njega zahtijevala da monetarnom politikom podrži napore za jačanje proizvodnje i zapošljavanja. Novi guverner, koji je pristalica ideje o razvojnoj ulozi NBS, time i ideje o niskoj referentnoj stopi, bio je primoran učiniti ovu korekciju. Niska kamata nije više bila privlačna za investitore te se nove emisije blagajničkih zapisa realiziraju tek polovično. Stoga većina slobodnih dinara bježi u euro čime se dalje potiče slabljenje srpske valute. Problem je postao dvostruko opasan. Država sve teže uspijeva popuniti proračun, a tečaj dinara, koliko god bio stimulativan za izvoznike, počeo je stvarati gospodarske i socijalne probleme. Od početka godine nacionalna valuta je izgubila 9,5 posto svoje vrijednosti i to sve više opterećuje poduzeća i građane.

Politika

Stopa će i dalje rasti
Iako nitko iz središnje banke to ne priznaje, gotovo je izvjesno da će temeljna kamatna stopa nastaviti rasti. Svakako oprezno, jer bi nagla povećanja mogla imati i snažne kontraefekte. U NBS-u su svjesni da se dinar ubuduće ne može braniti samo intervencijama na deviznom tržištu (od početka godine potrošeno je više od milijardu eura), već da se moraju koristiti i druge mjere.

Komentirajte prvi

New Report

Close