Na londonskom je tržištu cijena nafte pala i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer se ulagači plaše da će trgovinski sukob između SAD-a i Kine negativno utjecati na svjetsko gospodarstvo, a time i potražnju za energentima. Cijena barela prošloga  je tjedna pala gotovo dva posto, na 63,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio jedan posto, na 53,99 dolara.

Pritisak sukoba 
U prvom dijelu tjedna cijene su bile pod pritiskom zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, koji bi mogao izazvati usporavanje rasta globalnog gospodarstva. Niz podataka ukazuje na slabljenje rasta američkog gospodarstva, pa su zavladale špekulacije da bi američka središnja banka uskoro mogla smanjiti kamatne stope. Napetosti rastu od kada je SAD uvrstio Huawei na listu kompanija koje ne mogu kupovati komponente i tehnologiju od američkih kompanija bez dozvole vlade zbog prijetnji nacionalnoj sigurnosti.

Uz to, Washington je poručio da bi uskoro mogao povećati carine na još oko 300 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, nakon što je nedavno povećao carine na 200 milijardi dolara kineskog uvoza. Kina je na to najavila protumjere na uvoz iz SAD-a. Očekuje se da će se dužnosnici SAD-a i Kine sastati krajem lipnja na sjednici skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava. Trgovce je iznenadio i skok zaliha sirove nafte, benzina i derivata u SAD-u u prošlom tjednu, prema izvješću Američkog instituta za naftu (API).

Pritom su zalihe sirove nafte skočile za čak 6,8 milijuna barela, dok su analitičari očekivali rast za nešto manje od milijun barela. "Zbog podatka o povećanju zaliha izvješće je snažno pritisnulo cijene. Gomilanje zaliha ne podiže raspoloženje u aktualnom tržišnom okruženju", naveli su analitičari ING banke u osvrtu na situaciju. Ipak, krajem prošloga tjedna cijene nafte su se oporavile nakon izjave saudijskog ministra energetike Khalida al-Faliha da je cijena barela od 60 dolara preniska da ohrabri ulaganja u sektoru.

Falih je istaknuo da Saudijska Arabija ne želi povećavati proizvodnju kako bi nadoknadila niže cijene nafte. Sporazum OPEC-a i skupine neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno istječe krajem mjeseca. "Što se tiče OPEC-a, gotovo smo već usuglasili stajališta o produljenju sporazuma o ograničenju opskrbe. Sada još moramo dogovoriti detalje sa zemljama izvan OPEC-a", rekao je Falih.

Juriš na 13 milijuna barela 
Ponudu nafte ograničavaju i američke sankcije na izvoz iz Irana i Venezuele. S druge strane, proizvodnja se u SAD-u i dalje kreće oko najviših razina u povijesti, oko 12,3 milijuna barela dnevno. Procjenjuje se da bi u četvrtom tromjesečju mogla dosegnuti i 13 milijuna barela dnevno, čime bi SAD dodatno učvrstio poziciju vodećeg proizvođača nafte u svijetu, ispred Saudijske Arabije i Rusije.

Na taj način SAD potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte. No, posljednjih mjeseci i američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja. U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za njih 11, na ukupno 789 postrojenja, najnižu razinu od veljače prošle godine. U istom razdoblju prošle godine aktivna su bila 862  postrojenje.