Najskuplja lokacija u Europi za kupnju stana je Monaco, a u stopu ga slijedi strogi centar Londona, stoji u izvješću Global Property Guidea. Tako četvorni metar u Monacu prosječno stoji čak 24.900 eura. Zanimljiva je činjenica da su cijene u baltičkim državama porasle na razinu metropola kao što su Kopenhagen, Berlin, München, Stockholm, Beč i Frankfurt. U Londonu se luksuzno opremljen stan od 120 kvadrata može kupiti po cijeni od 1,742.656 eura, odnosno 14.522 eura po četvornome metru. Razlika među cijenama stanova u različitim dijelovima Londona nije zanemariva, pa se tako za vrhunsku lokaciju i ekskluzivnu opremu plaća premija.

I Moskva u vrhu
Cijene u ostalim dijelovima Londona ipak su nešto niže, pa stan od 120 kvadrata u nekoj drugoj luksuznoj četvrti Londona može biti i 863.880 eura, odnosno 7199 eura po kvadratu. Istraživanje je pokazalo da su Pariz i Amsterdam odmah iza Londona. Tako je cijena luksuznog stana u ovim metropolama 6667 eura po kvadratu. Moskva je šesti najskuplji grad u Europi kad su u pitanju stambeni kvadrati. No iako stanovi u ruskoj prijestolnici mogu biti dobra investicija s obzirom na visoke povrate od najamnina, Global Property Guide upozorava kako investitori trebaju biti svjesni visokog stupnja rizika. Baltičke države, donedavno najatraktivnija destinacija za stambene investicije, više nisu tako jeftine. Stan u središtu Vilniusa prosječno stoji 3792 eura po kvadratu, a prosječne cijene u centru Rige su 3020 eura. Povrati od najamnina u baltičkim državama naglo su pali na jako nisku razinu. Ipak, još postoje i neki ne tako skupi gradovi u Europi. Berlin primjerice s cijenama od 3167 eura po stambenom kvadratu ima velik priljev novca iz inozemstva kao odgovor na niske cijene nekretnina. Prognoze govore da će se kupnje stranaca u nekim od ovih gradova znatno povećati. Povrati na najamnine u Europi jako variraju, od 14,13 posto u prijestolnici Moldavije – Kišnjevu do 2,43 posto u Monacu. Istraživanja pokazuju da vlada opadajući trend prinosa od renti jer rente ne drže korak s cijenama stanova nigdje u Europi. Tako zemlje istočne Europe, u kojima je rizik veći, imaju i najveće stope povrata koje prelaze 10 posto. Ipak, rizik nije jedini faktor. Uvođenje tržišne ekonomije, visoke kamatne stope, i relativno nerazvijeno tržište hipotekarnih zajmova također utječu na stope povrata, stoji u Global Property Guideu.

Najamnine stagniraju
U Amsterdamu, Parizu, Münchenu i Bruxellesu visoke su stope povrata, no to su sve gradovi u kojima je oporezivanje prihoda od nekretnina visoko. Nigdje u Europi najamnine ne rastu jednako brzo kao cijene nekretnina, što je razlog za zabrinutost, zaključak je ovog istraživanja. Kad povrati na rentu dostignu 4 posto ili su manji, to je već znak za uzbunu, smatraju u Global Property Guideu. Tako je u Monacu povrat od rente svega 2,43 posto.

Visoke stope povrata u središtu Londona

Iznenađujuće visoke stope povrata od rente imaju nekretnine u strogom središtu Londona sa 7,13 posto. Ipak, treba naglasiti da se ovo odnosi samo na relativno malu skupinu superluksuznih stanova na ekskluzivnim lokacijama poput Belgravija, Chelsea, Knightsbridge. Znatno su manji povrati od 5,79 posto na lokacijama kao što su Kensington, Bayswater, Notting Hill Gate, Highate, Islington, Highbury i Primrose Hill koje se također ubrajaju u centar Londona.

Zagreb skuplji od Bruxellesa, jeftiniji od Ljubljane

Prema cijenama nekretnina, Zagreb je u društvu metropola Rumunjske, Češke, Estonije, te Cipra i Belgije. S prosječnom cijenom od 2215 eura po kvadratu Zagreb je nešto malo skuplji od Bruxellesa u kojem je prosječna cijena kvadrata 2150 eura. Od ostalih metropola srednje i istočne Europe od Zagreba su skuplji Ljubljana s 2467, Prag s 2367 i Bukurešt s 2359 eura po kvadratu. Stambeni kvadrati jeftiniji su u Budimpešti s 1792, Bratislavi s 1292, te Varšavi s 1175 eura. U Skoplju je prosječna cijena stana 1125 eura po kvadratu što je skuplje od bugarske Sofije s 1042 eura.