Mirovinci stvorili četiri milijarde kuna ‘viška’

Autor: Tin Bašić , 24. listopad 2012. u 22:01
Imovina četiriju mirovinskih fondova ove je godine rasla ukupno 7,65 milijardi kuna, a lani je bila riječ o 3,36 milijardi

Ukupna neto imovina četiriju mirovinaca u prvih je devet mjeseci iznosila 48,72 milijarde kuna, pokazuju podaci Hanfe.

Imovina domaćih obveznih mirovinskih fondova u dosadašnjem dijelu godine rasla je dvostruko više nego lani. Promatrajući omjer rasta imovine u prvih devet mjeseci i neto primljenih doprinosa od svojih članova, OMF-ovi su stvorili gotovo četiri milijarde kuna viška. Lani to nije bio slučaj jer je bilo uplaćeno više doprinosa od ukupnog rasta imovine. Jednostavnije rečeno, mirovinski fondovi su prošle godine zapravo gubili novac. Imovina četiriju mirovinskih fondova ove je godine pak rasla ukupno 7,65 milijardi kuna, a od članova su u isto to vrijeme primili 3,67 milijardi kuna. Prema najnovijim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za rujan, ukupna neto imovina četiriju mirovinaca iznosila je 48,72 milijarde kuna.

AZ s najvećom imovinom

Najveću neto imovinu pritom ima AZ mirovinski fond, koja je iznosila 19,72 milijarde. U prvih devet mjeseci povećala se 18,99 posto, odnosno porasla je za 3,14 milijardi kuna. Istodobno je AZ od svojih članova u tom razdoblju primio 1,41 milijardu kuna, što bi značilo da su doprinosi sudjelovali s gotovo 45 posto u rastu neto imovine. Drugu najveću neto imovinu ima Raiffeisen OMF, koja je na kraju rujna iznosila 12,28 milijardi kuna. Hanfina statistika ukazuje da im je imovina u prvih devet mjeseci porasla za ukupno 2,22 milijarde, odnosno 18,14 posto, od čega 1,11 milijardi čine doprinosi članova. Tako su obvezni doprinosi članova Raiffeisenova fonda sa 50 posto sudjelovali u rastu neto imovine. Najveću "pomoć" članova u rastu imovine imao je mirovinski fond PBZ/Croatia osiguranje. Omjer uplaćenih doprinosa i rasta imovine iznosio je 56,8 posto. Raščlanjeno u apsolutnim iznosima, neto imovina tog fonda od početka godine je rasla 1,14 milijardi kuna, a fond je od članova primio 650,9 milijuna kuna. Erste Plavi fond zabilježio je najmanji rast neto imovine od svih obveznih mirovinskih fondova. Porast je iznosio 1,13 milijardi kuna, a 44,06 posto tog iznosa uplaćeni su doprinosi. Riječ je o 498,1 milijun kuna. Unatoč tomu što je Ersteovu fondu imovina najmanje rasla, promatrajući taj rast u relativnim iznosima, Erste Plavi dobitnik je u dosadašnjem dijelu godine. Neto imovina je zabilježila rast od 21,1 posto. Analizira li se prošla godina, četiri mirovinska fonda primila su od doprinosa ukupno 3,48 milijardi kuna. A ukupna neto imovina bilježila je rast od 3,36 milijardi kuna i na kraju rujna iznosila je ukupno 39,69 milijardi kuna.

Usporedba sa 2011.

Točnije, mirovinci su u prvih devet mjeseci prošle godine izgubili 117,8 milijuna kuna jer je to upravo razlika između uplaćenih doprinosa i rasta imovine. Najlošiji prošlogodišnji omjer uplaćenih doprinosa i rasta imovine imao je Erste Plavi. Tom su fondu članovi uplatili 467,9 milijuna kuna, a rast neto imovine u tom razdoblju iznosio je 317,8 milijuna. Mirovinski fond Erste plavi prošle je godine u prvih devet mjeseci od svojih članova dobio 467,9 milijuna kuna doprinosa. U isto vrijeme imovina mu je rasla 317,8 milijuna kuna. Dakle, članovi tog fonda uplatili su 47 posto više novca od onoga koliko je ukupno imovina rasla.

Samo jedna iznimka

Slična je situacija bila i s mirovinskim fondom PBZ/CO. Njegovi su članovi do kraja rujna uplatili 614,9 milijuna kuna neto doprinosa, a imovina je zabilježila rast od 485,3 milijuna kuna. Članovi su uplatili 26 posto više od onoga koliko je imovina rasla. Jedini fond koji je prošle godine uspio stvoriti višak kapitala u odnosu na uplaćene doprinose bio je AZ fond. Tom su obveznom mirovinskom fondu članovi u prvih devet mjeseci uplatili 1,34 milijarde kuna. Istodobno mu je imovina rasla za 1,63 milijarde.

Državni dug

Drže 32,8 milijardi kuna

Posljednji podaci regulatora domaćeg tržišta kapitala pokazuju da je 66,51 posto imovine obveznih mirovinskih fondova državne obveznice. Riječ je o 32,8 milijardi kuna vrijednih državnih obveznica. U isto su vrijeme lani mirovinski fondovi imali 67,15 posto ukupne imovine u obveznicama, ali je apsolutni iznos bio puno manji. Bila je riječ o 26,9 milijardi kuna vrijednih obveznica.

Komentirajte prvi

New Report

Close