Metals banka ne želi spajanje s bankama u državnom vlasništvu

Autor: Rato Petković , 04. prosinac 2007. u 06:30

Za Agrobanku interes je pokazala Moskovska banka koja joj je podigla cijenu, pa su Rusi odustali od kupnje

Predsjednik Izvršnog odbora Metals banke Ananije Pavićević izjavio je kako se ta banka ne kani spojiti s Agrobankom niti kupiti bilo koju drugu banku u većinskom državnom vlasništvu, koje još nisu privatizirane. Istodobno je poručio kako neće biti dopušteno da Metals banku, što je osnovana 1990. godine, bude “progutana”. Spomenuta upozorenja uslijedila su nakon što je talijanska kompanija Fondaria postala stopostotnim vlasnikom DDOR-a Novi Sad, koji u Metals banci ima vlasnički paket dionica od 15 posto. Promjena vlasničke strukture u drugoj po veličini srpskoj osiguravajućoj kući nametnula je pitanje što će se dogoditi s Metals bankom, odnosno hoće li se Fondaria povući iz nje te kome će prodati svoj udio, ili će nastojati da u njoj stekne apsolutno većinsko vlasništvo. Metals banka je od svojega osnivanja preuzela DTD i DDOR banke, pa se sada u stručnim krugovima špekulira kako bi se mogla vratiti pod krov osiguravajuće kuće Fondaria.

Fuzijom do solidne banke
Spajanje bankarskih i osiguravajućih kuća je uobičajeno, ali u financijskim krugovima ne isključuje se ni mogućnost da dođe do stapanja Agrobanke i Metals banke. Njihovim spajanjem stvorila bi se solidna banka koja bi se i bez preuzimanja od neke veće inozemne banke mogla održati na domaćem financijskom tržištu. U međuvremenu su pozicije Agrobanke pogoršane jer su od svih banaka njezine dionice najviše izgubile na vrijednosti. Zbog toga je Pavićević bio ponukan da odmah utiša sve glasine kojima se najavljuje stapanje tih dviju banaka. Pad vrijednosti dionica Agrobanke počeo je kada je ta banka, na ime duga prema državi, povećala udio državnog paketa u njezinu vlasništvu na više od 20 posto čime je otvorila prostor za veći utjecaj vlade u rješavanje njezine privatizacijske sudbine. Za kupnju Agrobanke zanimanje je svojedobno pokazala Moskovska banka koja joj je time podigla cijenu, pa su Rusi odustali od kupnje, tim prije što su tada odlučujuću ulogu imali njezini dioničari, kojih je bilo oko četiri tisuće.

Sudbina DDOR-a
Prema kazivanju Pavićevića sudbina DDOR-a neće imati presudni utjecaj na daljnji razvoj Metals banke, objašnjavajući kako to osiguravajuće društvo, bez obzira što je najveći pojedinačni dioničar, nema dominantni udio koji bi se mogao odraziti na ostvarivanje strateškog plana Metals banke, njezina razvoja, kao i na rezultate poslovanja. Pavićević je svoje tvrdnje potkrijepio podacima prema kojima je u trećem tromjesečju 2007. godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje Metals banka povećala prihode od kamata i nadoknada za 58 posto, aktivu za 85, plasmane i depozite za oko 120 i neto dobit za čak 309 posto. Iz toga proizlazi da Metals banka, bez obzira na to što namjerava novi vlasnik DDOR-a, ostaje stajati na čvrstim temeljima, pri čemu se takva konstatacija oslanja ne na veličinu banke, već na njezinu uspješnu poslovnu politiku. Metals banka je radi povećanja temeljnoga kapitala, kao i proširenja bankarskih usluga, emitirala 55.000 dionica u vrijednosti 255 milijuna eura s kojima je obavljena njezina dokapitalizacija. Početna cijena emitiranih dionica iznosila je 485 eura, dok je za kupce s pravom prvokupa bila niža za 38 eura. Metals banka je naglasak svog poslovanja stavila na kreditiranje malih i srednjih preduzeća, kao i proširenje rada sa stanovništvom, osobito u vidu kreditiranja fizičkih osoba i razvoja poslova s platnim karticama. U protekloj je godini u objektima Metals banke došlo do znatnog rasta obujma transakcija ostvarenih korištenjem servisa Vestern Uniona, a objašnjenje se nalazi u širenju mreže koja je narasla na 80 poslovnica u više od 50 mjesta u Srbiji.

Rosoboronoeksport želi Petoletku

Na drugom natječaju za prodaju društvenog kapitala holdinga Prva petoletka iz Trstenika dokumentaciju je otkupio samo Rosoboroneksport, ali nije dostavio obvezujuću ponudu. “Na trećem natječaju Rosoboroneksport će sigurno dostaviti ponudu”, rekao je za Betu predsjednik te općine Radovan Radović, koji je bio član komisije za prodaju Prve petoletke. Predstavnici ruske kompanije su, prema njegovim riječima, nedavno posjetili Prvu petoletku i potvrdili za da su zainteresirani za kupnju te tvornice. Prvi natječaj za prodaju Petoletke proglašen je neuspjelim 2005., a drugi u studenom 2007.




Komentirajte prvi

New Report

Close