Merkel i Trichet sukobili se zbog Grčke

Autor: Tin Bašić,VLM , 18. srpanj 2011. u 22:00

Čelnik Europske središnje banke je poručio kako lideri eurozone moraju smisliti način kako da grčke banke nastave poslovati i u slučaju ‘defaulta’ obveznica

Njemačka kancelarka Angela Merkel zaprijetila je da neće sudjelovati na izvanrednom summitu čelnika eurozone u četvrtak ako se do toga dana ne postigne dogovor o načinu spašavanja Grčke. Merkel inzistira da u tom postupku moraju sudjelovati privatni ulagači i “što više sudjeluju, to je manja vjerojatnost da će daljnji koraci biti potrebni”. Svojim stavom Merkel se suprotstavila predsjedniku Europske središnje banke (ECB) Jeanu-Claudeu Trichetu. On je, naime, poručio kako središnja banka ne može prihvatiti ‘defaultne’ obveznice kao kolateral. Trichet je u intervjuu za Financial Times poručio kako politički lideri eurozone moraju smisliti način kako da grčke banke nastave poslovati ako nastave sa strategijom da paket pomoći Grčkoj uzrokuje ‘default’ obveznica. “Ako ta država neće više biti sposobna plaćati svoje obveze, nećemo moći prihvatiti ‘defaultirane’ državne obveznice kao normalan i poželjan kolateral”, kazao je Trichet.

Pregovori na dva fronta
Sukob na relaciji Merkel – Trichet samo je dodatno ulje na vatri koja gori unutar eurozone, čiji čelnici nikako da se dogovore o načinim spašavanja problematičnih članica. Merkel inzistira da privatni ulagači snose dio tereta novog 115 milijardi eura teškog paketa pomoći, dok Trichet kaže da se spašavanje mora provesti na drukčiji način. Podsjetimo, Europska središnja banka je, da ne bi došlo do sloma grčkog bankarskog sustava, otkupila njihove visokorizične vrijednosne papire. Europski čelnici u Bruxellesu sada vode hitne paralelne pregovore na dva fronta. Prvi je s privatnim ulagačima i vlasnicima grčkog duga. Riječ je o načinu zamjene obveznica pri čemu bi njihovi vlasnici postojeće zamijenili novima na duže vrijeme,Druga vrsta pregovora vodi se između njih samih. Naime, pokušavaju vidjeti bi li plan otkupa grčkih obveznica mogao provesti europski fond. Odnosno, može li fond sudjelovati u reotkupu diskontiranoga grčkoga duga na otvorenom tržištu. Politički čelnici pokušavaju naći načina kako na vrijeme, prije otvorenja summita, finalizirati paket pomoći Grčkoj. Pregovori koje europski čelnici vode već tjednima nikako ne ide na ruku ni Grčkoj, a ni ostalim članicama eurozone. Najveći problem, kažu stručnjaci, jest što će se dogoditi ako privatni ulagači, kao što Merkel inzistira, zaista sudjeluju u programu spašavanja Grčke, a to ne uspije. Stručnjaci sada, piše FT, pokušavaju “izmjeriti” koliki bi bio utjecaj potencijalne krize, posebice na europske banke, ako plan sa privatnim ulagačima propadne, odnosno ako ne dovede do željenih rezultata. Iako bi njihovo sudjelovanje olakšao teret europskim poreznim obveznicima, ipak moglo bi dovesti do destabilizacije Grčke i ostalih europskih banaka. To bi uzrokovalo još jedan problem, a to je da bi vlade članica eurozone morale potrošiti dodatna sredstva za novu dokapitalizaciju financijskih institucija, čime plan da porezni obveznici budu u boljem položaju pada u vodu.

Računaju se troškovi
Jedan od viših dužnosnika Europske unije kazao je FT-u kako bi se u idućih 24 do 48 sati trebali izračunati točni troškovi svih opcija, što će se prezentirati na međuvladinoj konferenciji u srijedu. Kancelarka Merkel kazala je da bi novi dogovor trebao osigurati da je Grčka sposobna samostalno servisirati svoje dugove. To podrazumijeva drastične mjere štednje koje Atena mora provesti, kao i dodatne kredite javnog sektora koji bi Grčka dobila od europskih partnera te značajan doprinos privatnih kreditora. Sporost rješavanja tih problema, dovodi do sve većeg nezadovoljstva, ali i velike zabrinutosti ulagača. “Potpomognuti” rejting agencijama koje u posljednje vrijeme masovno snižavaju rejtinge europskim članicama, ulagači već neko vrijeme bježe u sigurnija utočišta. Jedno od najsigurnijih je švicarski franak.Kretanju tečaja eura i švicarskog franka već se danima kreće u korist “švicaraca”. Nestabilnost europske valute jasna je posljedica tromosti političkih lidera Europe koji nikako da se dogovore kako riješiti krizu. Tržište je svakim nadom sve nestrpljivije, što nikako nije dobro.

‘Svijet je na pragu nove financijske krize’

Clegg: Ozbiljno smo ugroženi
Svijet je na pragu nove financijske krize, poručio je BBC-u zamjenik britanskog premijera Nick Clegg. Ističe kako bi se kriza u eurozoni vrlo lako mogla preliti na Veliku Britaniju. “Neizvjesnost u SAD-u, koja je produkt političke gužve, kao i rastuća financijska kriza te bezgranična dužnička kriza u eurozoni vrlo su ozbiljne”, kazao je Clegg. Upozorio je da bez obzira što Britanija nije članica EU, mora aktivno sudjelovati u rješenju problema.

Komentari (2)
Pogledajte sve

Njemci i Merkelica najviše koketiraju s radom…urednim i vrijednim životom.
Mnogima je to trn u oku ili bar nejasno pa se onda razvijaju razne filozofije…

Njemci su nam, evropljanima, imputirali univerzalno bankarstvo, maksimalno iskoristili institucionalne investitore, sa eurom pojeftinili svoje ulazne troškove, a sa izvozom kapitalizirali i apsorbirali evropske prednosti. Među tim kapitaliziranim i apsorbiranim vrednostima svakako je automobilska industrija i njen izvoz u Kinu.
Ako bi Grčka, osim za odmor, bila zanimljiva njemačkoj automobilskoj i ostalim njenim izvoznim industrijama, onda bi Merkelova svakako tražila drugačija rješenja.
Njen uzor očito nije Helmut Kohl, koji ju ovih dana optužuje, njen uzor je Adolf Hitler, kako ju je optužio Soros.Ne zaboravimo da je i Hitler koketirao sa tada najmočnijom njemačkom industrijom, kemijskom industrijom, Čak ga nije ni smetalo što su vodeći ljudi u kemijskoj industriji bili židovi.
Dakle, Merkelova a i ostali evropski pučani u krizi snažno koketiraju sa neofašizmom, na što je upozorio Slavoj Žižek u više navrata.

New Report

Close