Kupovna moć građana raste, Hrvati bolji od pet zemalja EU

Autor: Tin Bašić , 25. lipanj 2009. u 22:00

Iako standard raste, stručnjaci upozoravaju kako bi se on mogao vratiti na već zaboravljene razine

Standard građana u Hrvatskoj raste. Takav je zaključak evidentan ako se pogleda najnoviji izvještaj Eurostata koji se odnosi na 2008. godinu.

Podaci o bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku po paritetu kupovne moći govore da su hrvatski građani u prosjeku imali 37 posto manje bogatstvo nego prosječni stanovnik Europske unije. Konkretno, BDP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je lani 63 posto prosječnog BDP-a po stanovniku u EU. “Standard u Hrvatskoj realno jest rastao, što je odlično. Međutim, ono što zabrinjava jest način na koji je ostvaren taj rast. Naime, ovaj rast kupovne moći po stanovniku ostvaren je zaduživanjem”, izjavio je za Poslovni dnevnik nezavisni analitičar Damir Novotny. Ističe kako zbog krize, mnoge zemlje očekuju drastične padove gospodarstva u ovoj godini. Slovenija, primjerice, očekuje pad BDP-a od pet posto.

Luksemburg apsolutni lider
Prema Eurostatovim podacima, Slovenija se, zajedno s Češkom Republikom, Maltom, Portugalom i Slovačkom nalazi u grupi zemalja koje se nalaze od 10 do 30 postotaka ispod prosjeka 27 zemalja EU. Luksemburg je vodeći na listi sa 253 posto prosjeka EU. No, za tako visoku razinu Luksemburga djelomično su zaslužni i prekogranični radnici koji iako značajno pridonose BDP-u, nisu uzeti u obzir kao domicilno stanovništvo. U nadprosječne zemlje ulaze još Irska i Nizozemska, čiji je standard čak 30 posto viši od europskog prosjeka. Slijede ih Austrija, Švedska, Danska, Velika Britanija, Finska, Njemačka i Belgija koje se nalaze u rasponu između 10 i 30 posto više od prosjeka EU. U statističkim podacima obrađene su, osim 27 članica EU, i tri članice Europske slobodne trgovinske zone (EFTA), tri države kandidatkinje i četiri zemlje zapadnog Balkana.

Kontinuirani rast
Ističe se kako su sve zemlje, osim Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine te Albanije, prisvojile međunarodne metodologije izračuna. Spomenimo kako građani Norveške uživaju u 90 posto višem BDP-u od prosjeka Unije, što je zapravo druga najviša razina u Europi, dok albanski građani ostvaruju tek 25 posto prosjeka. Hrvatska je sa svojih 63 posto bolja od čak pet članica EU, i to od Litve, Poljske, Letonije, Rumunjske i Bugarske. U posljednjih deset godina, pokazuju podaci, kupovna moć stalno raste. U 1999. godini iznosila je tek 49,5 posto. Do 2006. taj je prosjek porastao na 58,4 posto, da bi u 2007. dosegnuo 61,1 posto. “Zadnjih godina u Hrvatskoj se mnogo bolje živjelo nego prije. No, zbog ove svjetske krize, vrlo lako bi se moglo dogoditi da se standard i način života vrati na razine koje su bile prije nekoliko godina”, upozorava Novotny.

Komentirajte prvi

New Report

Close