Porez na transakcije financijskih institucija, koji su predložili njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, naišao je na protivljenje najjačih europskih banaka, ali i dijela članica EU. Banke upozoravaju da će on ugroziti gospodarski rast i poremetiti tržišta. Vlade Velike Britanije, Nizozemske i Švedske distanciraju se od tog prijedloga.

Sve na leđa klijenata
“Financijska industrija ne smije se promatrati kao dodatni izvor prihoda od poreza, nego kao temeljni dio stabilne i održive ekonomije”, poručila je Udruga financijskih tržišta u Europi koja predstavlja kompanije poput Deutsche banke i BNP Paribas. Upozoravaju kako bi taj porez slomio gospodarski rast. Britanski bankari pak kažu kako bi se ionako taj porez prelio na njihove klijente, kao što je i dosad bio slučaj kada su troškove poreza (U.K. Stamp Duty) prilikom kupnje vrijednosnih papira “uvalili” klijentima. Ističu da je jedini način za kvalitetnu implementaciju tog poreza može kvalitetno implementirati da on primjenjuje globalno. Britanci se oko toga planiraju sukobiti sa Nijemcima i Francuzima. Zato postoji velika vjerojatnost da će se ‘sudbina’ uvođenja poreza na financijske transakcije opet ponoviti nakon što je još u rujnu prošle godine predložena identična stvar, no ministri financija su je odbili.

Poraz Frankfurta i Pariza
Oglasio se i Josef Ackermann, glavni izvršni direktor Deutsche banke. Upozorava kako će porez srezati bankarske profite, a posljedica bi bila micanje poslovanja banaka iz eurozone. “Dobar dio aktivnosti će se maknuti. Na kraju će na dobitku biti oni na drugom kraju svijeta, pogotovo na brzorastućim tržištima, a možda i u SAD-u i V.Britaniji. Najveću cijenu platit će Frankfurt i Paris, a upravo oni predlažu ovaj porez”, oštar je Ackermann.Austrijska ministrica financija Maria Fekter, poručila je kako je dogovor o uvođenju poreza “jako, jako daleko”. Irci žele da se takav porez primjenjuje na svih 27 članica EU, a ne samo na države eurozone, dok je češki premijer Petr Necas sumnjičav oko primjene cijelog dogovora. Švedski ministar za financijska tržišta Peter Norman, smatra kako nametanje poreza ne bi pomoglo pokušajima EU da smiri tržišta, a i priklanja se stavu da bi globalna primjena poreza imala više smisla. “Teško mi je shvatiti kako bi porez na transakcije imao ikakve pozitivne efekte za EU”, kazao je Norman. Prema analizama stručnjaka Royal Bank of Scotlanda, porez bi Uniji generirao 200 milijardi eura prihoda. No istodobno se postavlja pitanje bi li, primjerice, Barclays i HSBC, dvije najveće britanske banke, sjedišta i dalje imala u Londonu, ili bi pobjegla u porezno prihvatljivije države. Europska je komisija poručila da će konkretan prijedlog oporezivanja i eventualne posljedice na gospodarstvo dostaviti prije sastanka G20 u studenome. Istodobno, udar krize ne jenjava. “Svjetsko je gospodarstvo opasno blizu recesije, zbog dužničke krize u eurozoni i slabosti američkog gospodarstva”, poručili su analitičari Morgan Stanleya i smanjili procjene rasta globalnog gospodarstva za ovu godinu s 4,2 na 3,9 posto.