Kranjec: Nisam kriv za krizu bankarskog sustava Slovenije

Tržišta 6.3.2013. 22:00 Poslovni dnevnik

Odgovornost za loše kredite prebacio na političare.

Marko Kranjec, guverner

Uoči lipanjskog završetka mandata na čelu slovenske središnje banke, Marko Kranjec je gostujući na tamošnjoj televiziji izjavio da se njega i instituciju kojoj je na čelu nepravedno okrivljuje za tešku krizu bankarskog sustava Slovenije izazvanu prije svega "bujicom" loših kredita.

"Problemi banaka nastaju u dobra vremena, a slovenski su kreditori u razdoblju od 2004. do 2008. godine povećavali zaduženost prema stranim bankama za čak 40 do 50 posto godišnje i masovno su dijelili kredite. To je bila posljedica ekonomske politike države i politike banaka", smatra guverner postavljajući pitanje: "Što je središnja banka mogla učiniti? Je li bankama uopće mogla zabraniti da se zadužuju u inozemstvu?"

U televizijskom intervjuu Kranjec je demantirao da je za loše kredite u slovenskim bankama odgovorna središnja banka ili on braneći se riječima da začetak tih problema seže u razdoblje puno prije početka njegova mandata 2007. godine.

"Za to je kriva pogrešna i ekspanzivna ekonomska politika. Od mog dolaska u središnju banku bavimo se rješavanjem problema krize u bankama koja uzroke ima u prošlosti i koju nismo izazvali", rekao je Kranjec za Slovensku televiziju.

Guverner na odlasku sada se ne libi odgovornost za probleme bankarskog sektora prebaciti na političare. Komentirajući problematično poslovanje državnih banaka rekao je da je središnja banka uvijek reagirala kad je uočila nepravilnosti.

"Ali za zaduživanje i kreditnu politiku odgovorni su vlasnici - uprave i nadzorni odbori odnosno sama država", zaključio je Kranjec.

Čelni čovjek središnje banke, koji se neće opet kandidirati za tu poziciju, kritizira politiku koja je, kaže, postavljala vodeće ljude u bankama, a oni svoj posao nisu dobro 
obavljali.

  1. Ključne riječi
  2. bankarska industrija u Sloveniji
  3. Marko Kranjec
  4. Slovenska središnja banka
Komentari ( 2 )
  1. BAKICAAA
    BAKICAAA 7:17 7.3.2013.


    “Kad se promijeni glazba, promijeni se i ples…”

    afrička poslovica

  2. jfact
    jfact 7:05 7.3.2013.

    Stvarno, čovjek nije kriv, ali kako kaže Jože P.Damijan, u tekstu( moj prijevod): „Plesali smo svi, svirali su samo neki“, citiram (bez prijevoda): „Tudi naš finančni regulator očitno ni hotel, da se ples neha“.
    Dakle, Jože P. Damijan za „kreditni ples“, kako on kaže: „Po dužini, poprijeko i svima“ svi su suodgovorni, od uprava, vlasnika, nadzornika, korisnika i svi su imali argumentaciju ali nitko sa nikim nije vodio dijalog, nitko nikoga nije nadzirao i nitko se nikomu nije suprotstavljao.
    Ukupna cijena kreditnog plesa , kako Jože P. Damijan utvrđuje, je deset milijardi eura, od toga:
    1. šest milijardi eura „bankarska rupa“:
    2. četiri milijarde eura je izgubljeni BDP u periodu „kreditnog plesa“
    A „kreditni ples“ zbivao se u razdoblju od 2005 do 2008 godine.
    Tu cijenu „ kreditnog plesa“ platiti će svi, pa i mi koji povremeno nešto kupimo u Sloveniji, ili skijamo, a možda i tranzitiramo, pa popijemo po neku kavu, sok itd.
    Poučak: treba vidjeti tko svira? Da li se na tu muziku može plesati? Itd.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh