Ovog ljeta nastavljen je trend pada kamatnih stopa na kredite. A kako je na strani pasivnih kamata prostor za daljnja smanjenja uvelike iscrpljen, i kamatna marža na razini bankarskog sektora blago je smanjena. Sa 2,57 posto početkom godine do srpnja se smanjila na 2,54%, dok je godinu dana prije bila na 2,80 posto. Pokazuje to analiza Hrvatske udruge banaka, u kojoj se postavlja i pitanje do kada se može nastaviti pad kamatnih stopa.

Zaključci Arhivanalitike, tvrtke koja je za HUB pripremila najnovije izdanje HUB Pregleda, sugeriraju da za to u uvjetima očito produljenja razdoblja monetarne ekspanzije postoji određeni prostor. No, istodobno su prisutna i ograničenja koja proizlaze iz slabljenja ekonomskog optimizma odnosno usporavanja gospodarstava EU, ali i nekih domaćih slabosti. Signali vezani uz politiku i poteze Europske središnje banke, kao i Feda, upućuju na izvjestan nastavak povijesno niskih kamatnih stopa na tržištu novca, što je povoljan okvir za smanjenje kamata. No, ambijent je danas bitno promijenjen i potezi u sferi monetarne politike ključnih centralnih banaka rezultat su “plesa” europske ekonomije na rubu recesije i povećanih globalnih rizika povezanih s neizvjesnim ishodom trgovačkog rata SAD-a i Kine, i Brexitom, ističe se u analizi. Prvi utjecaj, dakle, pogoduje nastavku smanjenja kamatnih stopa, ali drugi prijeti rizicima.

Domaća kretanja

U Hrvatskoj se prosječna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite stanovništvu približila granici od tri posto, što je znatno smanjenje u odnosu na kraj 2018. s prosjekom od 3,6% (u kunama) i 3,4 posto (uz valutnu klauzulu. Posljednja međunarodna usporedba, raspoloživa za lipanj, pokazuje da je hrvatski prosjek od 3,2% bio približno jednak kao u Češkoj i Litvi (3,1%) i malo veći nego u Sloveniji (2,9%). Veće kamate na ovu vrstu kredita imale su Bugarska, Mađarska i Latvija, a niže, osim spomenute trojke, Estonija i Slovačka.Prosječne kamatne stope na kredite poduzećima kreću se oko sredine europodručja, a uvjeti za ostale kredite stanovništvu među najpovoljnijima su u skupini zemalja Nove Europe, navode u HUB-u. Kad je riječ o kreditiranju poduzeća, posljednji podaci kažu kako na kratkoročne kredite tom sektoru kamatna stopa u prosjeku danas iznosi oko 2,7 posto, dok je na dugoročne dospjela na 3,3 posto.

Usporedba s eurozonom

Nastavak trenda pada kamatnih stopa na kredite dijelom se objašnjava padom onih na depozite, a dijelom jačanjem konkurencije u svjetlu oporavka potražnje za kreditima, što je i dovelo do smanjenja kamatne marže.

“U široj usporedbi s razvijenim zemljama eurozone, kamatne stope na kredite stanovništvu kreću se unutar intervala za zemlje s najvišim i najnižim prosječnim kamatama. Štoviše, na kredite za ostale namjene kamate su bliže donjoj granici intervala”, naglašava se u analiziuz napomenu kako slični zaključci vrijede i za kamate na kredite poduzećima.

Vezano uz navedeni primjer kredita stanovništvu za ostale namjene, a u srpnju je ona u nas bila 6,3% (potkraj 2018. prosjek je bio 6,6% u kunama, a 5,1% uz valutnu klauzulu), Hrvatska je uz Sloveniju (s prosječnih 6%) imala najpovoljnije kreditne uvjete za tu vrstu kredita među zemljama Nove Europe.

U analizi se ističe i kako natjecanje za nove volumene kreditnih poslova nailazi na ograničenja vezana uz fundamentalne slabosti, od slabosti institucija koje uređuju prisilnu naplatu do drugih domaćih rizika. Uz usporavanje gospodarskog rasta, u nekim državama EU, među kojima i u Njemačkoj kao najvažnijem trgovačkom partneru, zabilježen je kvartalni pad. Ta kretanja povećavaju oprez, podcrtavaju u Udruzi banaka.