Kamate su blizu nuli, a banke bi mogle uvesti dosad neviđenu praksu kod nas

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Držanje novca u čarapi očito još nije dominantna opcija, bez obzira na to što držanje gotovine u banci donosi gotovo nikakav prihod.

Ukupni depoziti banaka narasli su na 293 milijardi kuna, podaci su Hrvatske narodne banke, no taj je rast isključivo posljedica rasta depozitnog novca na transakcijskim računima, tekućim i žiro, dok iznos štednih i oročenih depozita pada: uz pad od 3 milijarde kuna ili 1,6 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem srpnja iznosili 193,7 milijardi kuna što je najniža razina od od lipnja 2014.

Taj proces 'seljenja' štednje iz oročene prema likvidnijim oblicima na transakcijskim računima posljedica je pada kamatnih stopa na depozite, koje su naime sve bliže nuli, no čini se da građani štednju ipak ne povlače iz bankovnog sustava, nego preferiraju njen likvidniji oblik, odnosno drže je na tekućim računima.

Neviđena praksa

Držanje novca u čarapi očito još nije dominantna opcija, bez obzira na to što držanje gotovine u banci donosi gotovo nikakav prihod. Uz to, domaće banke nedavno su najavile kako nije nemoguće da u dugom roku kamatne stope na depozite prijeđu i u negativni teritorij.

To bi značilo da bi građani još i plaćali bankama da im na računima čuvaju novce. Neviđena je to praksa kod nas, no vani su to već ponegdje i počelo događati. Pitanje je dakle kako će depozitari reagirati ako se to dogodi.

Uzrok ovakvim kretanjima kamata je monetarna politika eurozone, koja je vrlo ekspanzivna, toliko da se države već zadužuju uz negativne kamatnjake, odnosno kreditori im plaćaju da uzmu njihov novac.

Iako su i kamate na kredite u padu, građani još nisu te sreće: priča se naime samo o negativnim kamatama na štednju, a ne i na kredite. 'Penaliziranje« štediša negativnim kamatama tema je oko koje se u eurozoni vode polemike, jer jedni tumače da banke na štediše prebacuju troškove radi vlastite profitabilnosti (s time da treba razlikovati veće deponente i korporativne klijente te manje deponente, male štediše, koji nemaju sklonost izlasku na tržište kapitala i banke su im glavni čuvari novca), dok drugi, poput primjerice Bundesbanke, smatraju da je profitabilnost važan faktor stabilnosti banaka te da se bankama ne može zabraniti da posluju profitabilno pa makar i na taj način.

Više o temi pročitajte ovdje.

Komentari (1)
  • mance
    mance 15:42 13.9.2019.

    Kad sam pročitao naslov pomislio sam, ne znam zašto, da su banke spustile kamatu na dopušteni minus sa 10 na recimo 5%. Ni to nije nikada viđeno kod nas, a izgleda da i neće

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve