Imovina milijardu kuna veća, novčani fondovi najuspješniji

Imovina novčanih fondova skočila je 1,8 milijardi kuna, čime su na razini industrije amortizirali loše rezultate ostalih fondova

Imovina domaćih investicijskih fondova u prvoj je polovici ove godine porasla milijardu kuna. Prema posljednjim Hanfinim podacima za lipanj, ukupna neto imovina otvorenih investicijskih fondova iznosila je 12,95 milijardi kuna, a krajem 2011. 11,92 milijarde kuna. Najatraktivniji su u ovom dijelu godine bili novčani fondovi. Prema podacima Hanfe, njihova je imovina skočila čak 1,8 milijardi kuna, čime su na razini industrije amortizirali loše rezultate ostalih fondova. Promatrajući redoslijed fondova, čija je imovina u prvih šest mjeseci ove godine najviše rasla u apsolutnim iznosima, na prvih deset mjesta nalaze se upravo novčani fondovi. Čelnu poziciju zauzeo je novčani fond ZB Investa (ZB plus), čija imovina je krajem lipnja skočila na 3,11 milijardi kuna, a krajem 2011. iznosila je 2,47 milijardi. Rast je bio čak 635,1 milijun kuna. Još su dva fonda, čija imovina je ove godine prešla vrijednost od milijardu kuna - Raiffeisen Cash i PBZ novčani. Prvome je imovina iznosila 1,14 milijardi kuna i porasla je za 291,2 milijuna kuna, a drugome je skočila za 285,3 milijuna na 1,23 milijarde. Rast imovine viši od 100 milijuna kuna u šest mjeseci imali su novčani fondovi HBP-a, Erstea, OTP-a, VB Investa te Auctor Investa, koji je preuzeo novčani fond Certus Investa kada je imao imovinu od pet milijuna kuna, ali je krajem lipnja iznosila 105,4 milijuna. Glavni razlog skoka imovine novčanih fondova analitičari i fond menadžeri vide u krizi i averziji investitora prema riziku.

Svi žele sigurnost
“Nema potražnje za rizičnijim fondovima. Novčani fondovi pružaju fleksibilnost kao i sigurnost”, smatra predsjednik Uprave OTP Investa Darko Brborović. Ističe kako samo poboljšanje opće ekonomske situacije može aktivirati veći interes za ulaganje u fondove. Vjeran Filippi, direktor Adriatice Capitala, smatra da to više nije pitanje investiranja, nego kako zaštititi novac. “Nema optimizma među investitorima i čini se da ne očekuju oporavak. Osim toga i građani povlače novce iz fondova kako bi imali za život, a kad se pridoda nelikvidnost tržišta kapitala, jasno je kakvo je stanje”, objašnjava Filippi.

Čekaju obveznice
Osim averzije prema riziku što je lansiralo imovinu novčanih fondova tu je i priprema investitora za novo izdanje državnih obveznica koje se najavljivalo za kraj srpnja, a spekulira se da bi iznosilo između 3,5 milijardi i pet milijardi kuna.“Ne treba zaboraviti da se institucionalni investitori pripremaju za obveznice koje će uskoro izdati država tako da će dio novca koji je sada u novčanim fondovima sigurno biti upotrebljen za kupnju tih obveznica”, kaže Brborović. S njim se slaže i Filippi i kaže da je novo izdanje državne obveznice jedan od razloga zašto imovina novčanih fondova toliko raste. “Ali, u globalu, ljudi traže način kako sačuvati novac”, zaključuje Filippi. S druge strane najveći pad imovine imali su fondovi Erste investa - Euro Money i Bond. Imovina im je pala 186,2 milijuna kuna, odnosno 98,6 milijuna. Nadalje, imovina dvaju fondova ZB Investa - Globala i Aktiva, pala je 56,1 milijun, odnosno 43,8 milijuna. Inače, u posljednjih pet mjeseci neto imovina fondova konstantno raste i sada je na razini iz listopada prošle godine.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve