Za manje od godine dana, ulaskom u Europsku uniju, otvara se financijsko tržište, a domaći fond menadžeri dobit će konkurenciju. Dr. Igor Gvozdanović, predsjednik Uprave Platinum Investa, smatra da je pojačana konkurencija potencijalni problem za fondove, ali da je odlična za investitore.

Koji su izazovi s kojima će se suočiti fondovska industrija ulaskom u EU, a koje prilike?
Pitanje o konkurentnosti domaćih fondova ulaskom u EU neki smatraju velikim nadolazećim problemom. Bit će dodatnih izazova, ali rekao bih više prilika i promjena nego problema u fondovskoj industriji. Ulaskom u EU, strana društva za upravljanje fondovima moći će angažirati prodajno osoblje te nuditi neograničen broj fondova na našem tržištu a da tu ne osnivaju društva i zato se mogućnost povećane konkurencije vidi kao potencijalan problem. No takva situacija je odlična za investitore, a i za domaća društva jer će ulagačka javnost biti dodatno informirana, animirana i motivirana donijeti odluku o ulaganju i važnosti odvajanja mjesečnih iznosa za dugoročna ulaganja. Tržište kapitala daje svoju ocjenu u smislu prinosa na dnevnoj razini, a pravila su jednaka za sve sudionike industriji, što će novi Zakon o investicijskim fondovima sigurno dodatno jamčiti. Zato je bitno da se industrija uključi u javnu raspravu o zakonu te da prijedlozima i mišljenjima pridonese njegovoj kvaliteti

Kakvo je za fondove bilo prvo polugodište?
Što se tiče dioničkih otvorenih investicijskih fondova i prinosa, možemo biti relativno zadovoljni izvedbom fondova na našem tržištu. Uglavnom su pratili prinose indeksa tržišta na kojima ulažu, a broj dioničkih OIF-ova posljednjih nekoliko godina prilično se povećao unatoč smanjenju imovine pod upravljanjem i padu broja društava za upravljanje. Veći broj dioničkih fondova pruža raznolikost strategija ulaganja kao i veći broj ponuđenih tržišta što ulagačima omogućava kvalitetniju alokaciju imovine i potencijalno smanjivanje volatilnosti ulaganja. Ovaj povećani izbor neke je investitore naveo da potraže dodatne prilike za ulaganja kroz novije fondove koji u pravilu imaju manju imovinu pod upravljanjem, a izvedba im je u prvom polugodištu bila šarolika baš kao i fondovima s većom imovinom. Ipak, smatram da investitori nedovoljno koriste povećan opseg palete proizvoda i time si potencijalno uskraćuju pravilniju alokaciju ulaganja. Ilustracije radi, pet dioničkih fondova s trenutno najboljim povratom u 2012. upravljaju zajedno sa svega 50 mil. kuna, a pet dioničkih fondova s trenutno najlošijim povratom u istom razdoblju upravljaju sa 190 milijuna. Imamo li na umu da su udjelničari dioničkih fondova mahom mali investitori koji alociraju svoju imovinu u pravilu u jedan ili dva fonda, jasno je zašto smatram prvo polugodište samo relativno dobrim.

Zašto investitori nedovoljno ulažu u dioničke fondove pa novčani i dalje dominiraju?
Kroz buduće generacije građana očekujem lagani rast imovine pod upravljanjem novčanih fondova u odnosu na depozite u bankama zbog fleksibilnosti povlačenja udjela koje nude fondovi u odnosu na raskid depozita u banci. Kod dioničkih fondova, pod pretpostavkom sličnog ili većega raspoloživog dohotka, a smanjivanjem averzije prema riziku, dugoročan trend kretanja imovine bit će pozitivan. Dionički OIF-ovi na najstarijem tržištu kapitala u svijetu postoje desetljećima i “preživjeli” su niz kriza te unatoč mlađim konkurentnim financijskim proizvodima povećavali svoju imovinu. Mislim da će se slično razvijati fondovska industrija i na tržištima koja zasad nemaju tako bogatu povijest. Nužno je i preuzimanje individualne odgovornosti o prihodima u kasnijoj životnoj dobi i edukacije novih, ali i današnjih generacija. Potreban je i mali pomak u svijesti prosječnog investitora dioničkih fondova u Hrvatskoj, koji će današnji relativno kratak investicijski horizont povećati s nekoliko na 20-ak godina. Važnije je kontinuirano, kvalitetno i etično poraditi na tome nego na pokušaju brzog privlačenja investitora iz depozita ili novčanih fondova u dioničke.

Što će biti s fondovima u Hrvatskoj do kraja godine?
Konsolidacija industrije u smislu broja društava za upravljanje do kraja godine vjerojatno će se nastaviti s tim da će broj fondova ostati isti ili blago rasti. Očekujem stagnaciju imovine pod upravljanjem dioničkih fondova uz i dalje skroman, ali nešto ubrzan proces preraspodjele imovine pod upravljanjem između fondova koje mali investitori nazivaju “velikima” i “malima”. Platinum Invest ponudio je svoj prvi fond Platinum Global Opportunity u rujnu 2007., a Platinum Blue Chip u siječnju 2008. te smo s oba fonda, unatoč nepovoljnom trenutku ulaska na tržište, od njihovih osnutaka na maksimalnom iznosu imovine pod upravljanjem. Vjerujem da će se trend blagog rasta imovine ubrzati u nadolazećim razdobljima. Dugoročnije, smatram da će tek nekolicina manjih društava nastaviti povećavati ponudu fondova i tako privući svježe investicije, ali i preraspodjelu uložene imovine koja će se do točke neodredivog, ali daleko pravilnijeg odnosa s aspekta pravilne alokacije imovine investitora polako prelijevati iz “većih u manje” fondove.

Upravljate s tri fonda. Što je fokus ulaganja?
Upravljamo s dva dionička fonda: Platinum Blue Chip i Platinum Global Opportunity, i jednim novčanim – Platinum Cash. Prvi ulaže u dionice multinacionalnih kompanija koje su već izgradile visoke barijere ulaska novim i potencijalnim konkurentima te kvartalno isplaćuju dividendu. Za dio prinosa ulagačima Platinum BC fonda, za koji se vrijednost udjela izražava u eurima, ove je godine zaslužna izloženost u dolaru. Platinum GO ulaže u dionice brzorastućih kompanija, čije su cijene dionica nešto volatilnije. Pozicije tog fonda odnose se na kompanije koje su na početku osvajanja novih tržišta organskim rastom. Valutna izloženost fonda (USD) nije uključena u prinos jer fond izražava vrijednost udjela u dolarima. No i s tog aspekta ulaganja investitori Platinum GO fonda su od početka 2012. profitirali. Platinum GO ostvario je 10,77% prinosa u 2012. i vodeći je među dioničkim fondovima. Platinum BC je u vrhu s ostvarenih 8,04% prinosa. Platinum Cash ostvario je 3,22% prinosa zahvaljujući nešto većoj izloženosti dolaru te je vodeći u kategoriji novčanih fondova.

Bez novih fondova

Planirate li osnivati nove fondove?
Ove godine ne, no to ne isključuje mogućnost širenja ponude proizvoda/fondova u idućim razdobljima. Smatram da je i uz trenutan iznos imovine pod upravljanjem dioničkih fondova potrebno imati dodatnu ponudu uz nešto ravnomjerniju preraspodjelu postojeće imovine. Time bi u svakom slučaju profitirali investitori.