Ferstl: Planiramo plasirati četiri milijarde kuna kredita

Tržišta 7.3.2011. 22:00 Poslovni dnevnik

U Hypo Alpe-Adria-Banci procjenjuju kako će 2011. biti godina početka oporavka, što će se ponajprije osjetiti u korporativnom sektoru, a krajem godine i kod građana

Iako domaće gospodarstvo pokazuje prve znakove oporavka, ekonomiji je prijetnja moguće kvarenje portfelja. Loši krediti, upozorava predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke Markus Ferstl, mogli bi utjecati na kreditne aktivnosti i planove banaka. “Prema našim predviđanjima 2011. bit će godina početka oporavka, a prvi znakovi bit će prije svega vidljivi u korporativnom sektoru, dok će se poboljšanja u sektoru građanstva vidjeti u drugom dijelu 2011. i početkom 2012. godine. U tom će smislu troškovi rizika i dalje biti tema u 2011. te treba očekivati rast udjela loših kredita, ali za razliku od prethodnih godina prije svega u sektoru građanstva”, kaže Ferstl.

Banke su u 2010. ostvarile 4,6 milijardi kuna bruto dobiti, što je poboljšanje rezultata u odnosu na 2009. Hypo je prema privremenim izvješćima ostvario 279 milijuna kuna bruto dobiti. Jeste li ostvarili planirano?
Budući da je riječ o neslužbenim i nerevidiranim poslovnim rezultatima, u ovom trenutku ih još ne mogu komentirati. Međutim, mogu reći da smo zadovoljni s rezultatom koji smo ostvarili u 2010. te da je on čak i nadmašio naša inicijalna očekivanja. Prošlogodišnji rezultati također su jasan pokazatelj da su nova Hypova strategija i poslovni fokus na razvoj poslovanja s građanstvom, SME te javni sektor dokazali kao ispravan potez jer smo na temelju njih ostvarili velik napredak, a rast mnogih poslovnih segmenata to i potvrđuje. Posljednjih smo godina kontinuirano razvijali naše poslovanje te su naši rezultati u 2010. ponovno bili bolji nego prethodne godine. Tako smo, primjerice, povećali broj klijenata kojih sada imamo više od 400.000, a uspjeli smo pridobiti i velik broj novih klijenata u segmentu malog i srednjeg poduzetništva i javnom sektoru. Također smo uspješno akumulirali nova primarna sredstva, razvili našu poslovnu mrežu, otvorili više od 14.000 novih tekućih računa te dvije nove poslovnice u Zagrebu. Ukratko, ojačali smo našu tržišnu poziciju te sada držimo 10 posto tržišta. Uspjeh ostvaren u 2010. je poticaj da nastavimo s intenzivnim angažmanom u poslovanju s građanstvom, proširenju poslovne mreže i otvaranju novih podružnica te s razvojem novih proizvoda i usluga.

Kako se kreću štednja i krediti? Kad se može očekivati jači kreditni zamah?
Brži rast depozita od kredita bio je opća karakteristika tržišta 2010. godine. Posebno smo ponosni na velik rast depozita gdje bilježimo 10,34-postotni rast na godišnjoj razini, što je više od tržišnog prosjeka, a ukupni volumen depozita građanstva iznosio je gotovo 20 posto. To je dokaz da klijenti imaju povjerenja u nas te da su zadovoljni. Činjenica je i to da je upravo u krizna vremena naš kreditni portfelj ostvario rast od nekih 5 posto. Jedan od naših ovogodišnjih ciljeva jest daljnje jačanje kreditnih aktivnosti čemu svjedoči i plan od četiri milijarde kuna koje planiramo plasirati novim kreditima. U 2011. kreditna aktivnost će se polako poboljšati iako neće dosegnuti razine iz vremena prije krize. Zaduživanje poduzeća u državnom vlasništvu, snažnija potražnja stabilnijih i restrukturiranih poduzeća, zajedno s postupnim oporavkom kapitalnih izdataka te poboljšane HBOR-ove kreditne sheme trebali bi potaknuti skroman rast kredita. Prema našim očekivanjima 2011. bi trebala bi biti bolja od 2010., a kreditiranje korporativnog sektora trebalo bi rasti brže od sektora građanstva. Također očekujemo da će kreditni uvjeti ove godine biti povoljniji, a kamatne stope niže, no njihovo veće snižavanje može se očekivati tek s članstvom u Europskoj uniji.

Što se promijenilo u poslovnoj politici HAAB-a nakon što je Republika Austrija preuzela Hypo grupu?
Hypo Alpe-Adria banka je stabilna i profitabilna banka sa snažnim potencijalom rasta, a nova vlasnička struktura pruža nama i našim klijentima dodatnu sigurnost. Posljednjih je godina Hypo banka promijenila model poslovanja i strategiju te je sada ponajprije fokusirana na sektor građanstva, SME i poslovanje s javnim institucijama, a rezultati nisu izostali. U idućem razdoblju želimo nastaviti biti snažan partner izvozno orijentiranim tvrtkama i industrijama te postati tzv. one stop shop za ulagače u ovoj regiji.

Koji su osnovni ciljevi poslovanja Hypo banke u 2011.? Koji su strateški sektori, je li to i dalje usmjerenost na javni sektor?
Hypo Alpe-Adria-Banka nastavit će svoju snažnu potporu u sektoru građanstva, sektoru malog i srednjeg poduzetništva te sektoru javnog financiranja. Naša je strateška odluka nastaviti daljnji razvoj i širiti poslovnu mrežu otvaranjem oko 20 novih poslovnica u najvećim hrvatskim gradovima tijekom sljedećih godina. Banka će nastaviti razvoj inovativnih štednih proizvoda, što će nam omogućiti da osnažimo svoju depozitnu osnovicu i razvijemo nove i moderne usluge. Potpora javnom sektoru naša je strateška determinanta te ćemo nastaviti sudjelovati u provedbi mjera gospodarskog oporavka i razvoja. Cilj nam je održati snažnu i profitabilnu banku koja ima predispozicije i potencijal za daljnji rast te ćemo u 2011. nastaviti razvijati poslovanje i biti kvalitetan partner klijentima i hrvatskom gospodarstvu. Primjer toga je suradnja s HBOR-om s kojim smo lani potpisali ugovor o financiranju programa “Mikrokrediti”, namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicama te fizičkim i pravnim osobama koje ispunjavaju kriterije EU. Ove smo godine nastavili pružati kvalitetnu podršku poduzetnicima, pri čemu je Hypo banci na prvoj aukciji odobren cijeli traženi iznos na “Model A+” za koji smo ponudili kamatnu stopu 4,39% koja će omogućiti poduzetnicima financiranje obrtnih i osnovnih sredstava.

Koje okolnosti poslovanja očekujete u 2011. u smislu prognoza kretanja loših kredita u bankarskom sektoru i ekonomskih trendova?
Prema zadnjem izvješću HNB-a, tzv. loši krediti čine 11,2% ukupnih kredita u 2010., dok je njihov udio u 2009. iznosio oko 7,8 posto. U ovom trenutku postoji jaka konkurencija na bankarskom tržištu, a banke se natječu za dobre projekte kojih nema puno. Unatoč tome što hrvatsko gospodarstvo polako pokazuje znakove oporavka, povećanje loših kredita moglo bi utjecati na kreditne aktivnosti i planove banaka. Prema našim predviđanjima 2011. bit će godina početka oporavka, a prvi znakovi bit će prije svega vidljivi u korporativnom sektoru, dok će se poboljšanja u sektoru građanstva vidjeti u drugom dijelu 2011. i početkom 2012. godine. U tom će smislu troškovi rizika i dalje biti tema u 2011. te treba očekivati rast udjela loših kredita, ali za razliku od prethodnih godina sada prije svega u sektoru građanstva. Ima mjesta za napredak, a mi ćemo nastaviti pružati podršku svojim klijentima kojima smo i lani omogućili razne oblike moratorija i reprograma.

Koliko iznose loši krediti u Hypo banci, do kada će Hypo čistiti portfelj?
Hypo Alpe-Adria-Banka počela je fazu restrukturiranja portfelja još 2008., dosta prije nego ostale hrvatske banke. U te tri godine velik dio portfelja je restrukturiran i u osnovi postavljen na zdrave osnove, a u 2010. smo uspješno stabilizirali i loše kredite. U tom je smislu naša ocjena da je restrukturiranje u završnoj fazi. Jedini znak pitanja jest potencijalni negativni razvoj situacije u sektoru građanstva. Međutim, tu treba reći da je banka u tom sektoru najviše izložena stambenim kreditima koji su u svojoj osnovi jedni od najmanje rizičnih instrumenata.

Suradnja s Vladom

Početkom veljače vi i čelnici ostalih banaka imali ste sastanak s premijerkom Jadrankom Kosor. Što je na sastanku zaključeno?
Premijerka Kosor i ministrica financija Martina Dalić saslušale su mišljenja banaka i naše prijedloge o nekoliko tema te smatram da je ta rasprava između Vlade s jedne strane te banaka kao jednih od glavnih faktora stabilnosti s druge strane bila produktivna. Mišljenja sam da banke i Vlada trebaju surađivati kako bi potaknule brži oporavak gospodarstva i stvorile optimističniju atmosferu jer je postojanje takvog dijaloga jedan od temelja za daljnji razvoj Hrvatske.

  1. Ključne riječi
  2. Markus Ferstl
  3. HYBA (Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.)
  4. Hrvatsko gospodarstvo
  5. krediti i kreditiranje u RH
Komentari ( 1 )
  1. eneagram9
    eneagram9 13:37 9.3.2011.

    Jeste popričali o nacionalizaciji?

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh