Evolucijom u smjeru bezgotovinskog društva kartičarstvo dobiva na sve većem značaju, a li i njega mijenjaju tehnologije

U 2017. godini putem interneta je obavljeno pet milijuna kartičnih platnih transakcija vrijednih 1,4 milijarde kuna, pokazuju podaci hrvatske narodne banke/Fotolia U 2017. godini putem interneta je obavljeno pet milijuna kartičnih platnih transakcija vrijednih 1,4 milijarde kuna, pokazuju podaci hrvatske narodne banke/Fotolia

Prema zadnjim podacima HNB-a u Hrvatskoj je trenutno u upotrebi više 8,5 milijuna raznih debitnih i kreditnih kartica.

Kao što je slučaj s nizom sektora zadnjih godina, i financijski sektor već duže vrijeme proživljava svojevrsnu evoluciju u smjeru bezgotovinskog društva gdje i kartičarstvo dobiva na sve većem značaju. No, s druge strane i samo kartičarstvo evoluira pod utjecajem razvoja modernih tehnologija te danas gotovo sve kartice imaju svoje mobilne aplikacije s kojima je putem pametnih telefona moguće izvršiti beskontaktno plaćanje.

No, dok su još te internetske tehnologije rezervirane, što zbog svojeg relativno kratkog postojanja, a više zbog nepovjerenja za čiju eliminaciju je potrebno proći dosta vremena, kartice su postale svuda, pa tako i u Hrvatskoj, općeprihvaćene. Razlog za to je, prije svega, zbog jednostavnog korištenja, uštede vremena, lakše dostupnosti novca s računa, veće sigurnosti u odnosu na rukovanje gotovinom i drugih pogodnosti. Obično razlikujemo debitne i kreditne platne kartice. Debitna kartica u pravilu je vezana uz vaš tekući ili žiroračun i omogućuje vam plaćanje i podizanje gotovine do iznosa sredstava koja imate na računu, uključujući iznos odobrenog dopuštenog prekoračenja. To znači da se pri korištenju debitne kartice sredstva direktno skidaju s vašeg računa.

Kreditna sposobnost
I kreditna kartica služi za plaćanje i podizanje gotovine, ali za razliku od debitne, pruža i mogućnost potrošačkog kreditiranja i kupnje s odgodom plaćanja. Kreditne kartice vrlo su raširene u primjeni jer su prihvaćene na mnogim prodajnim mjestima u zemlji i inozemstvu, a sve više se koriste i pri internetskim plaćanjima. Kreditnu karticu mogu dobiti samo osobe s odgovarajućom kreditnom sposobnošću, koju procjenjuje banka ili kartičarska kuća. 

Naravno, širenju kartica je, prije svega, doprinjelo otvaranje financijskog tržišta, možda i brže nego u nekim drugim dijelovima Europe zbog velikog broja turista koji nam dolaze, a koje je karticu prihvatilo kao najnormalnije sredstvo plaćanja na gotovo svakoj blagajni, bilo da se radi o trgovačkom centru, kvartovskom dućanu, restoranu, zdravstvenoj ustanovi, frizeru ili čak tržnici. Štoviše, zadnjih godina je u Hrvatskoj zaživjela mogućnost da se kreditnim karticama plaćaju i računi.

 

26 posto

transakcija izvršeno je putem bankomata

Prema zadnjim službenim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u Hrvatskoj je trenutno u upotrebi više 8,5 milijuna raznih debitnih i kreditnih kartica koje su u vlasništvu 3,4 milijuna uglavnom fizičkih osoba. Prema toj statistici, početkom prošle godine je svaki stanovnik Hrvatske imao 1,56 debitnu karticu te 1,98 platnu karticu. Broje kreditnih kartica po stanovniku, baza 4,3 milijuna stanovnika, je bio 0,42. Postotak stanovnika s barem jednom platnom karticom je bio 79 posto, a onih koji imaju samo debitne kartice je bio 52 posto. 

Ukupan broj kartica
No, da statistika ne mora pokazivati pravo stanje stvari govori i pojašnjenje HNB-a da se broj kartica promatra za godinu dana unazad te da u ukupan broj ulaze one korištene, nekorištene i blokirane. Tako je, prema ovom izvješću koje je predstavljeno sredinom prošle godine, od više od osam milijuna kartica aktivno, dakle da se u godini dana obavila s njima barem jedna transakcija, bilo 4,48 milijuna dok je 3,9 milijuna bilo neaktivnih te pola milijuna blokiranih.

Statistika HNB-a kaže da je u 2017. svaki stanovnik Hrvatske imao prosječno 95 kartičnih platnih transakcija, a od čega 64 njih za kupnju robe ili usluga. Prosječna vrijednost nacionalnih kartičnih platnih transakcija bila je 32.719 kuna godišnje, dok je za kukpnju robe i usluga prosječno te godine potrošeno 12.395 kuna po stanovniku.  U našoj zemlji je tada bilo evidentirano 25 kreditnih invstitucija i dvije institucije za električniki novac, a koje su izdavale platne kartice i čiji su korisnici ukupno izvršili 431,3 milijuna kartičnih platnih transakcija vrednih ukupno oko 150 milijardi kuna.

Vrijednost ukupnih kartičnih transakcija te godine se povećao za 8,4 posto u odnosu na godinu prije, a njihova vrijednost je bila 6,8 posto viša. Po jednoj kartici je 2017. izvršeno prosječno osam transakcija mjesečno u vrijednosti od 2763 kune. Velikom rastu broja kartica i broja transakcija, osim kreditne mogućnosti da građani potroše više od onog što trenutno imaju na računu, pridonijela je cjelokupna financijska infrastruktura i navike kupaca. 

Uplata i podizanje novca
Tako je početkom prošle godine u Hrvatskoj bilo oko 120 tisuća EFTPOS aparata na kojima se moglo plaćati karticama te skoro 5000 bankomata na kojima se uglavnom može novac samo podizati, ali na nekima i uplaćivati novac. Uz to, ulaskom naše zemlje u punopravno člasnstvo Eurpske unije je ozbiljnije zaživjela i online trgovina te sve više građana kupuje putem raznih e-trgovina, od globalnih Amazona, eBaya i hrvatskog eKupi etc. do toga da govoto svaki globalni, a uglavnom i domaći trgovački lanac, ima i svoju internetsku trgovinu, a u svima njima se plaća elektronski, uglavnom karticama.

Tako podaci HNB-a za 2017. kađžu da je te godine preko bankomata izvršeno  105,9 milijuna transakcija teških više od 81 milijardu kuna. Preko EFTPOS uređaja, a što podrazumijeva kupnju robe ili usluge, je bilo 269,4 milijuna transakcija u vrijednosti 51,6 milijardi kuna. Putem interneta je obavljeno pet milijuna kartničnih platnih transakcija vrijednih 1,4 milijarde kuna. Zanimljivo je da je putem EFTPOS uređaja za isplatu i uplatu bilo nešto manje od tri milijuna kartičnih platnih transakcija u vrijednosti od gotovo pet milijardi kuna.  Kada sumiramo te brojke, vidim da je od ukupnog broja nacionalnih kartičnih platnih transakcija njih 66,13 posto izvršeno preko EFTPOS uređaja, a 26 posto preko bankomata.   

Kartice u brojkama

Hrvatska u skladu sa svjetskim trendovima
Na kraju 2016. godine na svjetskoj razini bilo je 13,9 milijardi platnih kartica i u odnosu na 2015. godinu broj kartica porastao je za 8 posto, prema rezultatima istraživanja Retail Banking Researcha iz Londona. Prosječan broj kartica po odraslom stanovniku u 2016. bio je 3,1 kartica. Broj EFTPOS terminala dosegao je 85,9 milijuna, što je porast od 7 posto u odnosu na kraj 2015. godine. Udio debitnih kartica na globalnom nivou je i dalje najveći u odnosu na druge vrste kartica i iznosi 71 posto. Udio debitnih kartica u ukupnom broju kartica u Hrvatskoj je 77 posto, što je u skladu sa svjetskim trendovima. Inače, prema rezultatima ankete HGK s kraja lipnja 2016., podaci pokazuju da u Hrvatskoj imamo više od 8,6 milijuna kartica, što predstavlja smanjenje od 4 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. U isto vrijeme porastao je broj bankomata, za 18,5 posto, i broj EFT POS terminala, za 5 posto.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve