Europa ipak neće ostaviti na cjedilu nove članice

EU će se ipak odazvati pozivu MMF-a o povećanju pomoći

Lideri Europske unije u četvrtak su, u sklopu dvodnevnog summita u Bruxellesu pod češkim predsjedanjem, postigli konsenzus oko potrebe povećanja europskog doprinosa u MMF-ov fond za stand-by aranžmane, ali i oko dvostrukog povećanja kreditnih sredstava pomoći za države-članice EU koje su se našle u financijskim problemima, prenosi Bloomberg.

Dodatne svote
Precizan iznos europskog doprinosa za MMF koji traži dodatnih barem 250 milijardi dolara od svojih članica nije utvrđen i očekuje se da će biti definiran na londonskom summitu skupine G20 početkom travnja. Dodatne svote MMF-ovoj riznici dodavat će vlade država-članica EU pojedinačno. Uz ove odluke, na summitu je najavljeno kako EU namjerava investirati neiskorištenih 5 milijardi proračunskih eura na energetske i telekomunikacijske projekte do 2010. godine u sklopu europskog antirecesijskog plana. Dio tog novca otići će za plinovod Nabucco. Jedinstveni stav europskih lidera na summitu u Bruxellesu trebao bi naglasiti napore Europe u prevladavanju najgore ekonomske krize još od završetka 2. svjetskog rata i utišati sve glasnije kritike kako EU ne čini dovoljno u potpori članicama pogođenim krizom. Mjere koje najavljuje briselski summit možda bi mogle ublažiti sve dublje potonuće Europe u recesiju. Najnovija predviđanja MMF-a govore da će BDP eurozone ove godine pasti za 3,2 posto, dok su predviđanja u siječnju govorila o 2-postotnom padu BDP-a. Najavljena sredstva mogla bi biti kap u moru jer analitičari Goldman Sachsa smatraju da bi Europljani trebali ubrizgati oko tisuću milijardi eura u gospodarstvo tijekom ove i sljedeće godine i ubrzati “čišćenje” imovine europskih banaka. Što se tiče povećanja kreditnih sredstava pomoći za države unutar EU koje su se posljednjih mjeseci našle u vrlo teškoj financijskoj situaciji, lideri EU su podržali prijedlog čelnika Europske komisije Josea Barrosa, pa će se iznos dostupnih sredstava povećati sa 25 na 50 milijardi eura. Povećanje sredstava pomoći za države iz srednje i istočne Europe koje nisu u eurozoni prijeko je potrebno jer je injektiranje 6,5 milijardi eura hitnog zajma Mađarskoj i 3,1 milijarde eura Latviji iscrpilo blagajnu EU.

Dobar signal
Francuski predsjednik Nicholas Sarkozy je podržao taj prijedlog, a predsjednik EK Barroso izjavio je u četvrtak kako će to “biti dobar signal koji će pokazati da smo u Europskoj uniji spremni na solidarnost ako je potrebno”. Povećanje sredstava pomoći moglo bi ublažiti sve veći jaz između “starih” i “novih” članica EU. Političke tenzije pojavile su se nakon najava njemačke kancelarke Angele Merkel kako u budućnosti neće biti općenitih programa spašavanja bivših komunističkih država Europe. Nakon izjava Merkel, istočnoeuropske dionice potonule su na najnižu razinu u posljednjih 5 i pol godina.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!