Kao odgovor na prijetnju koju njihovim prihodima predstavljaju porezna utočišta, ministri financija članica EU dali su “blagoslov” reviziji propisa Europske unije o oporezivanju dohotka od kamata. Potez usmjeren na izmjenu eurodirektive iz 2005. godine u prvome je redu rezultat inicijative Njemačke, i to nakon masovne porezne prijevare otkrivene u veljači koja je obuhvatila Lihtenštajn i nekih 1400 pojedinaca, uključujući i 600 Nijemaca. Oni su u toj kneževini otvarali fondove kako bi izbjegli plaćanje poreza u matičnim zemljama. Zato je Berlin pokrenuo inicijativu kako bi potaknuo EU da prisili financijske institucije u svim zemljama koje služe kao porezna utočišta da osiguraju pristup informacijama o njihovim klijentima čija su sjedišta u zemljama članicama EU. Nakon sastanka ministara u srijedu europovjerenik za poreznu politiku Laszlo Kovacs signalizirao je da će se postojeći propisi revidirati prema njemačkim prijedlozima, usmjerenim na unapređenje razmjene informacija među bankama te širenje opsega direktive. Kazao je kako većina podržava uključivanje i nekih pravnih osoba pod tu direktivu, budući da joj za sada podliježu samo privatne osobe. Nova bi pravila, kako je rekao, također trebala obuhvatiti niz drugih vrsta financijskih proizvoda, poput zaklada i fondacija budući da se za sada odnose samo na bankovne račune.

Njemačka tvrdi da godišnje zbog poreznih prijevara gubi čak 30 milijardi eura. Postojeća direktiva o oporezivanju dohotka od kamata usvojena je nakon 14 godina rasprava i pregovora, te se očekuje da će put do postizanja novog kompromisa također biti trnovit. Luksemburg je već signalizirao svoje protivljenje, dok su Austrija i Belgija iskazale nespremnost davanja informacija o štednim računima svojih klijenata drugim zemljama. Inače, transakcije koje su pod velom tradicionalnog pravila tajnosti bankovnih podataka u Lihtenštajnu ne vrijede za američka ulaganja, odnosno SAD se izborio za pravo uvida u te transakcije. Najveća akcija otkrivanja poreznih utajivača u njemačkoj povijesti započeta je u veljači istragom stana donedavnog šefa Njemačke pošte Klausa Zumwinkela. Njemački istražitelji su do podataka došli putem CD-a koji je jedan bivši djelatnik lihtenštajnske bankarske grupacije LGT, specijalizirane za osnivanje fundacija, za 4,2 milijuna eura prodao njemačkoj obavještajnoj službi BND. Nakon što je izbio skandal s Lihtenštajnom, porezna istraga protegnula se i na Švicarsku, Luksemburg, Island, Rusiju i Hrvatsku pa se zbog sumnje u utaju poreza skrivanjem novca na računima LGT-a ne istražuju samo njemački građani s visokim primanjima. U prvim reagiranjima mediji su navodili, primjerice, da Švicarci opovrgavaju mogućnost povezivanja s pronevjerama i utajama poreza. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić tada je potvrdio Poslovnom dnevniku da je nakon izbijanja afere razgovarao s glavnim njemačkim tužiteljem. Bajića su zanimale informacija o tome jesu li se u jeku velike ofenzive razotkrivanja poreznih utaja, koju su započele njemačke porezne vlasti protiv utajivača, susreli i s hrvatskim tvrtkama i državljanima. Posrijedi je, prema našim informacijama, rutinska akcija koja može uroditi rezultatima koji su još nepoznati.
(H, S. V.)