EK prognozom BDP-a potpiruje i apetite za rasterećenjima

Snažna potrošnja građana uz jačanje investicija ostaju glavni oslonci jačanja gospodarstva, kaže EK, Foto: GORAN STANZL/PIXSELL Snažna potrošnja građana uz jačanje investicija ostaju glavni oslonci jačanja gospodarstva, kaže EK, Foto: GORAN STANZL/PIXSELL

Iako je Komisija optimističnija, sve izjaženiji oprez oko III. kvartala.

Za one koji se bave prognozama, pa tako i ekonomskim, sastavni dio posla su i korekcije očekivanja, a u najnovijem ažuriranju ekonomskih izgleda Europske komisije Hrvatska se našla među tri članice EU za koje je očekivani rast BDP-a korigiran najviše, i to naviše.

Glavni motori rasta

Još u proljetnim prognozama s početka svibnja EK je za Hrvatsku 2019. predviđala realni gospodarski rast od 2,6 posto, no u međuvremenu se pokazalo da je rast u prvom kvartalu - međugodišnji od 3,9% i tromjesečni 1,2% (u odnosu na zadnji lanjski kvartal) uvelike premašio očekivanja pa su i prognoze za cijelu godinu povećane.

 

3,1posto

rasta BDP-a u ovoj godini predviđa nam sada Komisija

Sad u EK za Hrvatsku u ovoj godini predviđaju 3,1 posto realnog rasta, a blago su povisili i očekivane stope za iduću godinu (2,7%). Domaća potražnja zahvaljujući daljnjem jačanju investicija i snažnoj potrošnji kućanstava ostaje glavni motor rasta, konstatiraju u EK. Ističu kako je i izvoz ponovno porastao nakon neočekivanog pada u prethodna dva tromjesečja, s tim da je sad naglasak na rastu robnoga izvoza, dok se kod usluga u 2019. očekuje nastavak ublažavanja izvoza jer “ograničenja na strani ponude postaju očitija, a međunarodna konkurencija u turističkom sektoru se intenzivira”.

Zaletjeli se

Prije tjedan dana novi su inputi ponukali i analitičare Ekonomskog instituta da se korigiraju, ali u njihovu slučaju radi se o predviđanjima za drugi kvartal i njihovoj reviziji naniže, nakon što su prethodno izašli s predviđanjem rasta od čak 4,7 posto. Sve upućuje da je “ubrzanje ekonomskog rasta prema kraju tromjesečja ipak malo posustalo, što znači da bi i stopa rasta BDP-a mogla biti nešto niža od najavljene”, zaključili su pri prošlotjednoj objavi svog OVI indeksa kretanja potražnje za radom.

Sve u svemu, na razini cijele godine većina očekuje rast od oko tri posto ili neznatno iznad toga. Ako je suditi prema raznim indikatorima i naznakama glavne turističke sezone čiji rezultati umnogome daju ton BDP-u u trećem kvartalu, oprez je opravdan.

Oprez u pogledu stvaranja (prevelikih) očekivanja poslovično je pak svojstven ministru Zdravku Mariću. “Ključni hrvatski izazov na polju gospodarskog rasta je kako podići doprinos rada i produktivnosti, s obzirom na to da čimbenik kapitala daje dobre rezultate”. Na tom polju, počevši od industrijske proizvodnje, ima dovoljno prostora za napredak, kaže.

Povećane prognoze EK za Hrvatsku, međutim, istodobno dodatno potpiruju i apetite za poreznim rasterećenjima. Upravo to je bio i glavni naglasak komentara Hrvatske udruge poslodavaca na objavu EK.

Zahtjevi poslodavaca

“Dosadašnja rasterećenja potvrdila su da su poslodavci razliku porezno oslobođenih sredstava ulagali u rast plaća što se odrazilo i na rast potrošnje. HUP traži daljnja rasterećenja putem svojih sektorskih udruženja, ali i u ime cijelog gospodarstva: neoporeziv ili porezno priznati rashod za prehranu zaposlenika, prijevoza, mogućnost plaćanja vrtića od strane poslodavca kao porezno priznati rashod za tvrtku; programe rješavanja smještaja za radnike kroz maksimalno neoporeziv iznos koji tvrtka može isplatiti za najam ili kredit radnika; neoporezive bonuse u vidu dionica ili udjela tvrtke; odnosno 2 do 3 nagradne neoporezive plaće te ukidanje stope poreza na dohodak od 36 posto i smanjenje stope s 24 posto na 10%”, ističe se u jučerašnjoj komentaru Davora Majetića, glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve