Srbijanski bankarski sustav uspješno se nosi s udarima svjetske financijske krize. Nije došlo do zatvaranja niti jedne poslovne banke, očuvana je sigurnost plaćanja i nije bilo zastoja u poslovanju s štedišama.

Za to je zaslužna, smatraju stručnjaci, visoka kapitalizacija banaka, iako upućeni krugovi smatraju da je odlazeći guverner Radovan Jelašić napravio pravi potez kad je početkom 2009. organizirao sastanak u Beču s predstavnicima europskih banaka na kojem je uspio od njih dobiti jamstva da neće smanjivati izloženost tržištu Srbije. Time je spriječen odljev kapitala što se pokazalo vrlo bitnim za stabilnost tržišta. Svjesne mogućih naknadnih udara krize, ekonomske vlasti Srbije pripremile su izmjene financijskih zakona, osobito zakona o bankama, o stečaju i likvidaciji, o osiguranju depozita te o hipoteci i financijskoj stabilnosti. Na propisima su radili stručnjaci tamošnjeg ministarstva financija, Agencije za osiguranje depozita te Narodne banke Srbije (NBS). Izmjene nisu dirale u postojeći sustav zaštite običnih štediša, pa država i dalje jamči za svaki depozit do 50.000 eura. Ako se banka suoči s problemima ili ode u stečaj, klijenti znaju svoja prava. Međutim, ako banka sama donese odluku o prestanku rada i središnjoj banci podnese zahtjev za likvidaciju, država će imati pravo tu financijsku kuću preuzeti za samo jedan dinar. Zanimljivo je i rješenje kojim je omogućeno da se banka koja ne izvršava svoje obveze, umjesto automatske likvidacije i stečaja, pretvori u banku za posebne namjene, ako za to bude postojao državni interes. Slično je već napravljeno utemeljenjem Razvojne banke Vojvodine, koja je nastala na temeljima Metals banke, a za što postoji i tihi interes i na državnoj razini. Poslovne banke, koje se nađu u teškoćama, moći će zatražiti pomoć države, ali je neće dobiti bez naknade. Povrh toga, tijekom razdoblja pomoći, banka neće moći podizati plaće, dijeliti dividende i isplaćivati bonuse. Predviđeno je i potpisivanje memoranduma o suradnji tri ključne financijske institucije: ministarstva, Agencije i NBS kako bi se unaprijedio sustav međusobnog informiranja, te da bi se, u slučaju problema u financijskom sektoru, spriječilo prelijevanje na gospodarstvo.