'Drugi stup je žrtva loše regulative u fazi isplata'

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman/Anton Magzan/PIXSELL Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman/Anton Magzan/PIXSELL

Žigman drži poželjnim stvaranje pretpostavki za konkurenciju tj. za proširenje kruga isplatitelja mirovina i na životna osiguranja.

U raspravama o promjenama u mirovinskom sustavu najviše pažnje pobuđuje pitanje problema koji se može sažeti u "dodatak 27 posto" i način na koji je rješenje za nj inicijalno zamislio ministar Marko Pavić.

Prilično je izvjesno da će se prvotni plan nemalo modificirati. Na tom tragu su i stajališta Hanfe, čiji je predsjednik Upravnog vijeća Ante Žigman u intervjuu Jutarnjem listu rekao kako  nametanje izbora povratka u prvi stup želi li se pravo na (linearni) dodatak u Hanfi ne smatraju baš sretnim rješenjem.  Za distorzije koje je proizvela davna odluka o tom dodatku za mirovine osiguranika u tzv. prvom stupu u odnosu na buduće mirovine onih koji štednju izdvajaju (i) u drugom stupu zagovaraju koncept postepeno opadajućeg dodatka. To je pak na tragu stavova koje su već prije zagovarali i u redovima mirovinskih fondova. 

Kako objašnjava Žigman, budućim umirovljenicima, koji nisu uplaćivali cijeli radni vijek u drugi stup, trebao bi se omogućiti opadajući dodatak u cijelom mirovinskom razdoblju. Dakle, za one koji u mirovinu idu dogodine on bi bio 27%, a svake sljedeće godine umanjivao bi se za npr. jedan postotni bod. Time bi se, kaže, nadoknadile manje uplate i kraći dio radnog vijeka u kojem su budući umirovljenici uplaćivali u drugi stup, a uz atribut socijalne države koja brine o starijima, time se podcrtava da dodatak ima svoj kraj, a pozitivni bi učinci mirovinske reforme bili očuvani.

Trošak za proračun bi prema Hanfinim računicama bio gotovo upola manji nego u slučaju linearnog dodatka od 27%  (za što su dosad procjene bile oko 40 mlrd. kuna do 2040.). U mirovinskim društvima kažu kako se bave izračunima i simulacijama vezanim uz koncept opadajućeg dodatka, a budući da je to prilično kompleksno, kažu, ne bi istrčavali s ocjenama godišnjeg tempa umanjenja. Ipak, s čelnikom Hanfe slažu se i u vezi s potrebnim promjenama regulative u fazi isplata mirovina. 

"Drugi mirovinski stup danas je žrtva loše regulative mirovinskih osiguravajućih društava (MOD)", kaže jedan predstavnik mirovinaca. Podsjeća kako se u našem slučaju radi o samo jednom MOD-u. Vezano uz to, Žigman drži poželjnim stvaranje pretpostavki za konkurenciju tj. za proširenje kruga isplatitelja mirovina i na životna osiguranja, ali, naglašava, "uz određena ograničenja koja će ostaviti prednost mirovinskim osiguravajućim društvima". Što konkretno to podrazumijeva, ne želi precizirati.

No, da je u cijeloj priči važno pitanje i promjena formule za indeksaciju isplata iz drugog stupa smatra i on i mirovinci. "Danas je ta formula identična onoj za isplate iz prvog stupa pa je i sadašnja vrijednost mirovine vrlo niska. Namjera je da se način indeksacije mirovina promijeni tako da se poveća sadašnja vrijednost mirovine", kaže Žigman. Inače, ovih dana na snagu su stupile izmjene zakona koje su više tehničke naravi, a među njima je npr. i olakšavanje promjene kategorije fonda (svake godine) te obvezivanje Regosa na aktivnije informiranje novih osiguranika o izboru fonda.

Paralelno, u pripremi su i neke izmjene "većega dometa". Tako se u okviru daljnjeg jačanja kontrole rizika, ali ne ugrožavajući cilj da se mirovincima omogući da ulažu više novca u projekte koji nose i više prinosa, predviđa da će Hanfa "u nekim slučajevima tražiti od njih da unaprijed zatraže odobrenje za pojedina ulaganja. Žigman ni o tome još ne želi preciznije govoriti, ali lako je pretpostaviti da bi se to moglo odnositi na ulaganja kod kojih postoji izloženost banaka osnivača fondova. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve