Dokumentarni akreditiv je najvažniji

Autor: Poslovni.hr , 20. rujan 2010. u 22:00

Platni promet s inozemstvom obuhvaća naplate, plaćanja i prijenose između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i kunama

Za otvaranje deviznog računa rezidenta u banci potrebno je osigurati sljedeće dokumente: izvadak iz sudskog registra, obavijest o razvrstavanju prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Državnog zavoda za statistiku, prijava potpisa ovlaštenih osoba, te izjavu o stvarnom vlasništvu. Za otvaranje deviznog računa nerezidenta potrebno je osigurati sljedeće dokumente: izvod iz registra u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište, punomoć o potpisima opunomoćenih osoba za raspolaganje sredstvima, posljednje godišnje financijsko izvješće ili potvrdu o plaćenom porezu, te je svake iduće godine potrebno dostaviti izvadak iz registra.

Formulari i tečajevi
Poduzetnici-rezidentni devizne račune otvaraju u banci u kojoj imaju otvoren i kunski račun za redovno poslovanje. Banka otvara račun, bilježi transakcije, vodi evidenciju promjena na računu, način obračuna i plaćanja kamata, valutu u kojoj se plaćaju kamate te izvješćuje o tome, isplaćuje depozit ili štedni ulog. Za iskazivanje potraživanja i obveza prema inozemstvu, te za potrebe statistike koristi se srednji tečaj Hrvatske narodne banke, dok za kupnju i prodaju stranih sredstava plaćanja banke dnevno objavljuju vlastite tečajeve. Jedan od osnovnih uvjeta za automatsku obradu platnih naloga u deviznom platnom prometu je IBAN (međunarodni broj bankovnog računa). Platni promet s inozemstvom provodi se upotrebom standardnih formulara čiji su elementi propisani. Standardni instrumenti plaćanja su: doznaka, inkaso dokument, dokumentirani akreditivi i ček. Ovisno o instrumentu plaćanja koriste se nalozi: nalog 10 izvješće o naplati iz inozemstva, nalog 11 opći devizni nalog koji banka koristi za evidentiranje knjigovodstvenih promjena na računima unutar banke (oni su predmet statističkog izvješćivanja HNB-a), nalog 14 nalog za plaćanje u inozemstvo.

Plaćanje nerezidentima
Koristi se za plaćanje u korist deviznih računa nerezidenata u stranim bankama i kunskih nerezidentnih računa otvorenih u domaćim bankama, za plaćanje čekom, inkasom dokumenata, plaćanje stranom gotovinom, za podizanje gotovine za dnevnice službenih putovanja, za deviznu blagajnu, nalog 15 nalog za otvaranje dokumentarnog akreditiva, te nalog 15a izvješće o isplati iz akreditiva.

Obostrana zaštita
Dokumentarni akreditiv predstavlja jedan od najznačajnijih instrumenata međunarodnog plaćanja u vanjskotrgovinskom prometu, koji omogućuje sigurniju razmjenu roba i štiti interese kako prodavatelja (u smislu naplate isporučene robe, ukoliko se prodavatelj pridržavao uvjeta predviđenih u akreditivu), tako i kupca (u smislu dobivanja ugovorene robe koju je platio). Dokumentarni akreditiv se koristi uglavnom kada se kupac i prodavatelj ne poznaju dobro. Pošto je akreditiv strogo formalan instrument, svi sudionici u akreditivnom poslovanju moraju se točno pridržavati uvjeta koji su u njemu definirani. Međunarodni dokumentarni akreditiv predstavlja bankarski posao po kome se akreditivna banka na zahtjev svog komitenta (najčešće kupca) obvezuje platiti korisniku (najčešće prodavatelju) određeni iznos novca (ili akceptira mjenicu koju je izdao prodavatelj ili da ovlasti drugu banku da to učini), nakon što joj prodavatelj prezentira ugovorom predviđene dokumente i ako su svi ostali uvjeti akreditiva ispunjeni. Akreditiv je nastao kao način plaćanja cijene po ugovoru o međunarodnoj kupoprodaji i zato predstavlja sredstvo plaćanja. Postoje više vrsta dokumentarnih akreditiva: opozivi i neopozivi, potvrđeni i nepotvrđeni, obični ili revolving akreditiv, prenosivi i neprenosivi, isplatni, akceptni i negocijacijski, odmah plativ i s odgodom plaćanja.

Obavezno

IBAN, BIC i SWIFT
Prilikom plaćanja u inozemstvo obvezni podatak koji se upisuje u nalog za plaćanje u inozemstvo je IBAN stranog partnera uz koji se mora unijeti i identifikacijska šifra banke (BIC) i SWIFT adresa. Obavezno je na nalogu naznačiti tko snosi troškove banaka (OUR-troškovi na teret nalogodavatelja, SHA-podijeljeni troškovi, BEN-troškovi na teret korisnika) i šifru osnove naplate i plaćanja.Za ispravnost primjene šifara osnova naplate i plaćanja u platnom prometu s inozemstvom odgovoran je korisnik plaćanja (naplate). Lista šifri osnove naplate objavljena je u Narodnim Novinama 1. travnja 2006. Platni promet s inozemstvom provodi se upotrebom standardnih formulara čiji su elementi propisani.

Komentirajte prvi

New Report

Close