"Digitalna transformacija nije tehnološka, već poslovna strategija"

Novu je tehnologiju potrebno ispitati i testirati s obzirom na rizik prije stavljanja na tržište, ističe Magill/Robert Anić/PIXSELL Novu je tehnologiju potrebno ispitati i testirati s obzirom na rizik prije stavljanja na tržište, ističe Magill/Robert Anić/PIXSELL

Poduzeća moraju shvatiti što žele i kojim putem ići, a način dolaska do cilja pokazat će odgovara li financijska tehnologija svojoj svrsi.

S Thomasom Magillom, partnerom u Deloitte Hrvatska, razgovarali smo o digitalnoj transformaciji banaka, budućnosti fizičkog novca i utjecaju umjetne inteligencije i robota na radna mjesta.

Kako je digitalna transformacija poboljšala bankarstvo, a koji se postulati još uvijek ne mogu odbaciti?
Industrija je poduzela brojne korake za pokretanje transformacije, od kojih su neki bili više, a neki manje uspješni. Digitalna se transformacija ne treba smatrati tehnološkom, već poslovnom strategijom. Napredak bankarstva omogućio je da se s pomoću digitalne tehnologije ponudi veći izbor, jednostavnost i bolje iskustvo zaposleniku i klijentu, na bankomatu i u mobilnoj aplikaciji. Banke mogu u svojoj ponudi imati internetsko bankarstvo, no to ne znači su digitalno transformirane jer su potpuna automatizacija te bezgotovinske i samoposlužne podružnice dio poslovne strategije budućnosti.

Jesu li financijske tehnologije dio digitalne transformacije?
Postavlja se pitanje što je digitalna transformacija. Kako bi se očuvala konkurentnost, poboljšalo iskustvo klijenata i zaposlenika, kako sam prethodno spomenuo, digitalna transformacija poslovanja je neophodna. Poduzeća moraju shvatiti što žele i kojim putem žele kročiti, a način njihova dolaska do cilja pokazat će odgovara li financijska tehnologija svojoj svrsi. Stvarni talent leži u uspješnoj transformaciji, ne jedinstveno u izradi aplikacije.

Premda konvencionalne banke imaju velik kapital, ljudske resurse, mreže i baze podataka, i dalje ih ograničavaju strogi propisi koji mogu onemogućiti inovaciju. Na koji način poduzeća koja se bave financijskom tehnologijom mogu pronaći svoje mjesto bez kršenja pravila?
Ovisi o tomu je li njihov cilj narušiti, dovesti u pitanje ili postati sastavan dio prakse tradicionalnih banaka. Poduzeća koja se bave financijskom tehnologijom obilježava fleksibilnost u pristupu tržištima s manjom zastupljenosti banaka ili njihovih podružnica te su to iskoristila u pristupu tržištima u Africi i Indoneziji. Izazov s kojim će se susresti bit će lokalni zakonodavci koji će zahtijevati testiranje inovacija prije njihove primjene na korisnicima kako bi se zajamčila privatnost i sigurnost podataka. Poduzećima koja se bave financijskom tehnologijom omogućen je napredak, ali za uspjeh će biti nužna igra na sigurno.

Postoji li izazov u pogledu sigurnosti u domeni rasta poduzeća koja se bave financijskom tehnologijom?
Uvijek postoje rizici pri uvođenju novih tehnologija, interakcije s različitim stranama, izrada medija za prijenos podataka, povjerljivih informacija i plaćanja. Novu je tehnologiju potrebno ispitati i testirati s obzirom na rizik prije stavljanja na tržište. Za sigurnost su ključni upravljanje i propisi na snazi te način na koji poduzeće, zakonodavci i društvo primjenjuju pravila igre, u protivnom će nastati izazovi u pogledu sigurnosti.

Što nam donosi supostojanje poduzeća koja se bave financijskom tehnologijom i konvencionalnih bankarskih industrija?
Zamjena osnovnog bankarskog sustava iziskuje puno vremena i financijskih sredstava. Banke bi trebale težiti suradnji s onima koji mogu osigurati potrebnu stručnost/transformaciju po nižoj cijeni u kraćem roku. Osim toga, banke mogu uložiti u vlastite inovacijske centre kako bi osmislili rješenja za svoje poslovanje umjesto da ulože vrijeme i novac na pronalazak odgovora koji već postoje unutar organizacije. Neka poduzeća koja se bave financijskom tehnologijom žele narušiti tradicionalnu financijsku instituciju, a neka nude rješenja za povećanje konkurentnosti banke te brže pružanje usluge klijentu po, što je najbitnije, nižoj cijeni i s višom maržom. Klijenti se mijenjaju i stoga se banke moraju opredijeliti za način poslovanja, odnosno tradicionalno konzervativno bankarstvo ili ponudu paketa usluga različitih poduzetnika koji se bave financijskim tehnologijama. Možda u svoje poslovanje mogu uključiti i oba načina.

Kakve su se promjene uvele u bankarski sektor donošenjem Uredbe PSD2?
Ciljevi Uredbe PSD2 su sigurnija plaćanja, povećana zaštita klijenata, brža inovacija i konkurentnost te, ništa manje bitno, ravnopravni uvjeti za sve sudionike na tržištu. Ona će dovesti do višeg stupnja tržišnog natjecanja među bankama te će od toga najviše koristi imati klijenti. Banke moraju osigurati ponudu najboljeg korisničkog iskustva. Omogućit će dodatnu inovaciju, koju će onda lokalne nacionalne banke moći bolje urediti i licencirati. Dobitna kombinacija za sve, rekli bismo!

Ako poduzeća koja se bave financijskom tehnologijom postanu dijelom bankarskog sektora, kako će to utjecati na radnu snagu? Kakvi će se zaposlenici tražiti?
To je zanimljivo pitanje. Često čujemo kako će doći do smanjenja broja radnih mjesta, kako će roboti zamijeniti ljude. Nije to baš tako jednostavno. S obzirom na to da se uvođenjem financijske tehnologije povećava učinkovitost i potiče transformacija, vještine i oblik radne snage budućnosti morat će se promijeniti. Smatram da umjetna inteligencija ili roboti neće zamijeniti ljude, već će postati dijelom naših svakodnevnih alata. Broj zaposlenika će se smanjiti na razinama na kojima će automatizacija zamijeniti svakodnevne zadatke, ali nastat će potreba za novim vještinama u području upravljanja novom tehnologijom i njezina iskorištavanja. Za to je ključan izazov u pogledu zadržavanja i zapošljavanja stručnjaka potrebnih za upravljanje transformacijom. S obzirom na to da je riječ o novim vještinama koje se tek oblikuju, borba za takve stručnjake bit će bespoštedna na svjetskoj razini.

Što će se dogoditi s fizičkim novcem u budućnosti?
Veliki broj država diljem svijeta već je zabilježio porast broja i dolarske vrijednosti metoda za elektronička plaćanja. Međutim, novac postoji već jako dugo, stoga zbog mnogobrojnih razloga nije realistično zaključiti da će odjednom nestati. Vlade bi trebale donijeti odluku o ukidanju gotovine, a s obzirom na sivo gospodarstvo nekih od njih, to se ne čini izglednim. Za taj bi korak bilo potrebno smanjiti zastupljenost gotovine i uvesti više elektroničkih plaćanja jer će se na taj način spriječiti zločini povezani s gotovinom. Rukovanje gotovinom među bankama je skupo i zahtijeva veću radnu snagu. Njezino smanjenje pomoći će institucijama u rezanju troškova. Ključni izazov za potpuno ukidanje gotovine ovisi o načinu tranzicije iz siromašnog u bezgotovinsko društvo jer se mnogi oslanjaju na postojanje gotovine i nemaju račun u banci ni pristup internetu ili mediju s pomoću kojeg bi obavljali elektroničke transakcije. Stoga, ako pričamo o bliskoj budućnosti od 3 do 5 godina, smatram da će gotovina ostati dijelom naših života i imati svoje poklonike. Neke su države postale bezgotovinsko društvo, no mnoge vide različite prepreke ili nedostatke poduzimanja koraka u tom smjeru. Kako se inače kaže, vrijeme će pokazati.

* Sadržaj omogućio Deloitte

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve